EN DE

Za banke koje muči kapital ni u 2014. ništa manji zahtjevi

Autor: Jadranka Dozan
30. listopad 2013. u 22:00
Podijeli članak —
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL

Prema EU-direktivi (CRD) najniža stopa je 8%, no kroz dodatne zahtjeve HNB-a kod nas se očekuje prosječno 10%.

S ovomjesečnim početkom primjene strožih pravila klasifikacije problematičnih plasmana i rezervacija banaka središnja je banka odlučila napraviti još jedan test njihova učinka. Od   poslovnih banaka iz HNB-a su zatražili da im dostave i vlastite simulacije što će konkretno značiti u slučaju svake od njih.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Nova pravila neke će banke pogoditi više, neke manje, a onima koje već danas tek tijesno premašuju minimalnu stopu adekvatnosti kapitala to bi moglo nametnuti potrebu osiguranja dodatnog kapitala. Takvima neće olakšati situaciju ni skori početak primjene posljednjih izmjena regulative EU vezane uz kapitalne zahtjeve, koja stupa na snagu s početkom 2014. 

S ovomjesečnim početkom primjene strožih pravila klasifikacije problematičnih plasmana i rezervacija banaka središnja je banka odlučila napraviti još jedan test njihova učinka. Od   poslovnih banaka iz HNB-a su zatražili da im dostave i vlastite simulacije što će konkretno značiti u slučaju svake od njih.

Nova pravila neke će banke pogoditi više, neke manje, a onima koje već danas tek tijesno premašuju minimalnu stopu adekvatnosti kapitala to bi moglo nametnuti potrebu osiguranja dodatnog kapitala. Takvima neće olakšati situaciju ni skori početak primjene posljednjih izmjena regulative EU vezane uz kapitalne zahtjeve, koja stupa na snagu s početkom 2014. 

Kao članica EU i Hrvatska će s 1. siječnjem implemetirati direktivu Capital Requirement Directive IV (CRD IV) koja propisuje koliko kapitala banke moraju imati za poslovanje u okviru propisa EU. No, to ne znači da će se minimalna stopa adekvatnosti kapitala potpunim regulatornim usklađivanjem spustiti s današnjih 12 posto, kolika je trenutno kod nas, na 8 posto koliki je minimum prema EU smjernicama. EU-direktive definiraju standarde ispod kojih se ne može niže, a nacionalni regulatori imaju (i dalje) punu diskreciju za nametanje većih kapitalnih zahtjeva, s ciljem osiguravanja stabilnosti i otpornosti sustava, ali i vodeći računa da se ne oteža poslovanje banaka.

U HNB-u računaju da će kapitalni zahtjevi na razini sustava primjenom novog seta regulative EU doći na oko 10 posto. Taj set uključuje i uredbu kojom se propisuje kako će banke računati kapital (Capital Requirement Regulation, CRR), a koja će se ugraditi u novi Zakon o kreditnim institucijama. Budući da Basel III pravila, dio kojih su i smjernice vezane uz kapitalne zahtjeve, predviđaju više ‘zaštitnih slojeva kapitala’, za neke će banke zahtjevi za kapitalom dosezati i 14, 15 posto. Za njih nije utješno što na razini sustava, uz postojeće kapitalne zahtjeve koji su iznad onih EU, nova regulativa Unije ne bi trebala biti problem.

Pravila u praksi

Kako će utjecati na HPB? 

Neki protivnici privatizacije HPB-a u novoj EU regulativi vezanoj uz kapitalne zahtjeve vide argument više za problematiziranje žurne prodaje banke po cijenama iz neobvezujućih ponuda. Računaju da bi nova regulativa mogla značiti da i izuzimanjem nekih hibridnih depozita iz izračuna kapitala ne bi bilo žurbe za dodatnim kapitalom. No, tek treba vidjeti kako će izgledati izračuni HNB-a.

Autor: Jadranka Dozan
30. listopad 2013. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Put do Novog svjetskog poretka:

1. Globalizacija – ekonomska moć u rukama manjeg broja poduzeća

2. Zajednička valuta i financijske institucije – države gube vlastite valute, stvarna moć je u zajedničkim organizacijama koje povećavaju ovisnost država o bankama kroz zaduživanje. Konačan cilj je zajednička svjetska valuta kojom će upravljati manja skupina.

3. Tajne službe – tijela koja se ne vode demokratskim načelima, ljudske slobode ih ne zanimaju.

4. Masovni mediji – sustavno pranje mozga kroz kontrolu medija kako bi se stanovništvo usmjerilo prema Novom svjetskom poretku.

5. Sirovine, voda i hrana – kontrola svih važnih sirovina i kemikalije u hrani koje mijenjaju ljudsko ponašanje.

6. Čipovi – umetanje RFID čipova ispod kože za nadzor i upravljanje ljudima (ciljevi se djelomično postižu i čipovima u putovnicama, bankovnim karticama…)

7. Klimatske promjene, terorizam, ratovi – manipulacija svjetskim događajima.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close