Zatvorske kazne osuđenicima za lakša kaznena djela zamijenit će se radom za opće dobro. To je jedna od mjera Vlade predviđena u revidiranom Akcijskom planu za reformu pravosuđa koji će poslužiti Ministarstvu pravosuđa da se i u Hrvatskoj, po uzoru na SAD i EU, smanji prenapučenost u zatvorima i financijski trošak zatvorskog sustava za državu.

No, za razliku od stanja u Hrvatskoj, gdje je 1200 zatvorenika više nego što bi smjelo biti po standardima, Amerikanci su davno izračunali da je trošak smještaja zatvorenika uz maksimalnu sigurnost u njihovim kaznionicama jednak iznosu za školovanje studenta na Harvardu ili Yaleu, pa je zbog velikih ušteda SAD prednjačio po razvoju sustava alternativnih sankcija koje sudovi primjenjuju u slučajevima svih lakših kaznenih djela. Na isti način posljednjih godina i u EU masovno zamjenjuju kratkotrajne kazne zatvore, pa je primjerice kaznena mjera rada za opće dobro na slobodi u stalnom porastu pred njemačkim sudovima koji se sve češće koriste sustavom probacije. Po uzoru na takva iskustva, Hrvatska će pojačati alternativne sankcije, kaže ministar pravosuđa Ivan Šimonović koji najavljuje da će Ministarstavo pravosuđa ustrojiti probacijsku službu koja će se nalaziti u sklopu Središnje uprave za zatvorski sustav. Buduća uprava za probaciju za državu predstavlja izdatak od 7,5 milijuna kuna jer će zapošljavati, kako se planira, 75 novih službenika koji će nadzirati izvršenje alternativnih sankcija. “Ustrojavanjem probacije unaprijedit ćemo izvršavanje kaznenopravnih sankcija i uskladiti hrvatski kaznenopravni sustav s pravnom stečevinom EU, a tako će doći i do smanjenja broja zatvorske populacije za 30 posto i smanjenja rizika za recidivizam”, kaže Šimonović. Ministarstvo pravosuđa započelo je ubrzani rad na Nacrtu prijedloga zakona o probaciji. Novi pravni propis omogućit će ustroj sustava za izvanistitucionalni tretman lakših osuđenika, a to će automatski poboljšati inače otežane uvjete zatvorskog sustava. Stanje u zatvorima već duže zvoni na uzbunu, a što se tiče kapaciteta, Šimonović potvrđuje da se u postojećim kaznionicima nalazi 40 posto više zatvorenika nego što kapaciteti dozvoljavaju. U kaznionicama je smješteno više od 4600 osoba lišenih slobode, a uvjeti predviđaju smještaj najviše 3200. No, skreće pozornost na ulaganje 36 milijuna kuna iz državnog proračuna u izgradnju nekoliko novih zatvora i proširenja postojećih. Za projekt unapređenja i jačanja zatvorskog sustava trebat će, kada novi kapaciteti prorade, zaposliti 850 novih djelatnika, što je trošak od 84 milijuna kuna. Inače, Vlada je u petak imenovala Zorana Pičuljana za novog šefa Uprave za zatvorski sustav. Pičuljan dolazi iz Ministarstva vanjskih poslova kao nasljednik Ivana Damjanovića. Mediji nagađaju da je Damjanović smijenjen zbog pogodnosti koje su u zatvorima imali osuđenici za najteža kaznena djela. Zoran Pičuljan bio je kandidat za Ustavni sud.