Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Za 42,6 posto porastao broj predmeta upućenih u mirenje

Autor: Suzana Varošanec
16. siječanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Rezultate kojima se u Ministarstvu hvale u Agenciji Puls relativiziraju zbog ‘metodoloških ograničenja’

Prema izvješću Ministarstva pravosuđa, trgovački sudovi u 2006. godini prvi se put mogu pohvaliti znatnim napretkom u pogledu bitno većeg broja poduzetnika koji su lani odlučili pokušati svoj spor riješiti pomoću mirenja. U odnosu na promicanje alternativnih metoda rješavanja sporova kao jednog od ciljeva reforme pravosuđa inicijalni projekt postupka mirenja u organizaciji Ministarstva pravosuđa proširen je i na sudove, pa je ovaj projekt na Trgovačkom sudu u Zagrebu kao pilot sudu zahvaljujući entuzijazmu, predanosti i uspješnoj organizaciji samog postupka pokazao izuzetno dobre rezultate, tvrdi u izvješću Ministarstvo pravosuđa. Podaci koje objavljuju na svojoj web-stranici doista svjedoče da su 2006. od ukupno 315 primljenih spisa u 176 predmeta stranke pristale na mirenje, od čega je mirenje uspješno okončano u čak 75 slučajeva što predstavlja 42,6 posto od broja svih predmeta upućenih u mirenje.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Visoka ocjena
Zna li se da su poslovično godinama trgovački subjekti iskazivali ravnodušnost prema alternativnom rješavanju sporova, 75 predmeta uspješno okončanih mirenjem ili svaki drugi značajniji je politički peon u korist tijeka reforme pravosuđe od onog koji Ministarstvo pravosuđa u nastavku istog izvješća ističe. Podsjećaju na relativno visoku ocjenu 3 koju su korisnici sudova dali pravosuđu u istraživanju Agencije Puls gdje i stoji da ispitanici korisnici sudova imaju relativno visoku razinu povjerenja u rad sudova, pa se rezultati te ankete u znatnoj mjeri razlikuju od rezultata anketa koje su ispitivale povjerenja u rad sudova u općoj populaciji što je posljedica negativne medijske prezentacije rada sudova, koja se uglavnom temelji na pojedinačnim slučajevima koji se prezentiraju senzacionalistički, a ne objektivno. Pozivajući se na mišljenje provoditelja istraživanja, Agencije Puls, Ministarstvo pravosuđa također tvrdi da bi rezultati mogli ukazivati na činjenicu da opća javnost svoje dojmove formira na temelju medijskih napisa koji su uglavnom negativni i temeljeni na izuzetcima, a ne na temelju vlastitih iskustava. Međutim, treba pogledati i drugi stranu medalje jer Agencija Puls navedene citate toliko bliske Ministarstvu pravosuđa relativizira te navodi “kako valja ostaviti i mogućnost da su rezultati u ovom istraživanju nešto pozitivniji s obzirom na neka metodološka ograničenja navedena u uvodu”. “Na nekim sudovima broj odbijanja sudjelovanja u istraživanju bio je izrazito velik. To se prije svega odnosi na Općinski sud u Zagrebu. Na ukupno anketiranih 570 ispitanika sudjelovanje u istraživanju odbilo je nešto više od 1500 kontaktiranih sudionika. Na manjim sudovima broj odbijanja je bio znatno manji, gledajući relativno u odnosu na broj popunjenih upitnika. S obzirom na okolnosti u kojima je istraživanje provedeno, nije bilo moguće procijeniti razloge odbijanja. Stoga nije moguće bilo utvrditi u kojoj mjeri su razlozi odbijanja povezani s predmetom istraživanja te u kojoj mjeri su odbijanja mogla utjecati na reprezentativnost uzorka istraživanja. Važno je naglasiti da nije moguće procijeniti reprezentativnost dobivenog uzorka s obzirom na to da ne postoje referentni podatci o veličini i strukturi populacije korisnika sudova. Također sama metoda provođenja istraživanja, odbijanja te kvote koje su apriorno zadane smanjuju slučajnost uzorka, a time i onemogućuju da se struktura ovog uzorka projicira na ukupnu strukturu populacije korisnika sudova!

Prema izvješću Ministarstva pravosuđa, trgovački sudovi u 2006. godini prvi se put mogu pohvaliti znatnim napretkom u pogledu bitno većeg broja poduzetnika koji su lani odlučili pokušati svoj spor riješiti pomoću mirenja. U odnosu na promicanje alternativnih metoda rješavanja sporova kao jednog od ciljeva reforme pravosuđa inicijalni projekt postupka mirenja u organizaciji Ministarstva pravosuđa proširen je i na sudove, pa je ovaj projekt na Trgovačkom sudu u Zagrebu kao pilot sudu zahvaljujući entuzijazmu, predanosti i uspješnoj organizaciji samog postupka pokazao izuzetno dobre rezultate, tvrdi u izvješću Ministarstvo pravosuđa. Podaci koje objavljuju na svojoj web-stranici doista svjedoče da su 2006. od ukupno 315 primljenih spisa u 176 predmeta stranke pristale na mirenje, od čega je mirenje uspješno okončano u čak 75 slučajeva što predstavlja 42,6 posto od broja svih predmeta upućenih u mirenje.

Visoka ocjena
Zna li se da su poslovično godinama trgovački subjekti iskazivali ravnodušnost prema alternativnom rješavanju sporova, 75 predmeta uspješno okončanih mirenjem ili svaki drugi značajniji je politički peon u korist tijeka reforme pravosuđe od onog koji Ministarstvo pravosuđa u nastavku istog izvješća ističe. Podsjećaju na relativno visoku ocjenu 3 koju su korisnici sudova dali pravosuđu u istraživanju Agencije Puls gdje i stoji da ispitanici korisnici sudova imaju relativno visoku razinu povjerenja u rad sudova, pa se rezultati te ankete u znatnoj mjeri razlikuju od rezultata anketa koje su ispitivale povjerenja u rad sudova u općoj populaciji što je posljedica negativne medijske prezentacije rada sudova, koja se uglavnom temelji na pojedinačnim slučajevima koji se prezentiraju senzacionalistički, a ne objektivno. Pozivajući se na mišljenje provoditelja istraživanja, Agencije Puls, Ministarstvo pravosuđa također tvrdi da bi rezultati mogli ukazivati na činjenicu da opća javnost svoje dojmove formira na temelju medijskih napisa koji su uglavnom negativni i temeljeni na izuzetcima, a ne na temelju vlastitih iskustava. Međutim, treba pogledati i drugi stranu medalje jer Agencija Puls navedene citate toliko bliske Ministarstvu pravosuđa relativizira te navodi “kako valja ostaviti i mogućnost da su rezultati u ovom istraživanju nešto pozitivniji s obzirom na neka metodološka ograničenja navedena u uvodu”. “Na nekim sudovima broj odbijanja sudjelovanja u istraživanju bio je izrazito velik. To se prije svega odnosi na Općinski sud u Zagrebu. Na ukupno anketiranih 570 ispitanika sudjelovanje u istraživanju odbilo je nešto više od 1500 kontaktiranih sudionika. Na manjim sudovima broj odbijanja je bio znatno manji, gledajući relativno u odnosu na broj popunjenih upitnika. S obzirom na okolnosti u kojima je istraživanje provedeno, nije bilo moguće procijeniti razloge odbijanja. Stoga nije moguće bilo utvrditi u kojoj mjeri su razlozi odbijanja povezani s predmetom istraživanja te u kojoj mjeri su odbijanja mogla utjecati na reprezentativnost uzorka istraživanja. Važno je naglasiti da nije moguće procijeniti reprezentativnost dobivenog uzorka s obzirom na to da ne postoje referentni podatci o veličini i strukturi populacije korisnika sudova. Također sama metoda provođenja istraživanja, odbijanja te kvote koje su apriorno zadane smanjuju slučajnost uzorka, a time i onemogućuju da se struktura ovog uzorka projicira na ukupnu strukturu populacije korisnika sudova!

Doza rezerve
Rezultate koji su prikazani na ukupnom uzorku valja uzeti s oprezom zbog toga što omjer ispitanika s pojedine vrste suda nužno ne odgovara stvarnom omjeru korisnika svake od četiri vrste sudova. Stoga je za svaki rezultat uputno pogledati i rezultate za svaku pojedinu vrstu suda. Općenito, rezultate ovog istraživanja valja koristiti s određenom dozom rezerve s obzirom na gornje primjedbe o vrsti i karakteristikama uzorka”, zaključuju u Agenciji Puls. Inače, ovo istraživanje potvrdila je stručna javnost: predmeti i postupci kraće traju na trgovačkim i prekršajnim sudovima u odnosu na županijske i općinske sudove, Općinski sud u Zagrebu prednjači kao rekorder u negativnom smislu po duljini trajanja postupaka – Puls bilježi da rezultati pokazuju kako uvjerljivo najveći broj ispitanika s Općinskog suda u Zagrebu navodi da njihovi postupci traju ili su trajali dulje od 24 mjeseca, a to navodi čak 53 posto ispitanika s ovog suda, a taj je postotak gotovo dvostruko veći u odnosu na prosjek za sve ostale općinske sudove.

Autor: Suzana Varošanec
16. siječanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close