Poslovni subjekti s područja Grada Zagreba najzaduženiji su s prosječnim stanjem duga koji iznosi 854,39 tisuća kuna, te se na njih odnosi 38,9 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje. Prema stanju na dan 30. travnja 2014. godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata u svim je županijama smanjen u odnosu na stanje godinu dana ranije, objavila je danas Financijska agencija, s time da raste dug poslovnih subjekata Grada Zagreba, te onih u Bjelovarsko-bilogorskoj, Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji. 

Na ljestvici zaduženosti nakon zagrebačkih poslovnih subjekata slijede oni iz Splitsko-dalmatinske županije (12,1 posto udjela), Primorsko-goranske (7,4 posto), Istarske (7 posto) te Zagrebačke županije (5,7 posto). Tako se na subjekte navedenih pet županija odnosi 71,1 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj. S druge strane, ostalih 28,9 posto iznosa disperzirano je na 16 ostalih županija, s udjelima od 0,5 posto u Požeško-slavonskoj i 0,9 posto u Ličko-senjskoj do 3,6 posto u Osječko-baranjskoj i 3,7 posto u Zadarskoj županiji.

Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su poslovni subjekti Grada Zagreba sa 854,39 tisuća kuna i Ličko-senjske županije sa 673 tisuće kuna dospjelih neizvršenih osnova. Prosječan iznos duga na razini Hrvatske iznosi 566,71 tisuću kuna, a to je za 2,6 posto više nego prije godinu dana. Najmanji je u Požeško-slavonskoj županiji iznosi 274,32 tisuće kuna.

Prema stanju prije godinu dana, prosječan je dug porastao u osam županija, i to najviše u Ličko-senjskoj županiji (41,7 posto) i Gradu Zagrebu (21,1 posto), zatim u Istarskoj (10 posto i Zadarskoj županiji (9,1 posto, a slijede Zagrebačka (5,2 posto, Splitsko-dalmatinska (4,5 posto), Bjelovarsko-bilogorska (2,5 posto) te Karlovačka županija (1,6 posto) dok je u ostalim županijama zabilježeno njegovo smanjenje, od 1,6 posto u Primorsko-goranskoj županiji do 26,9 posto u Međimurskoj, 28,7 posto u Požeško-slavonskoj, 29,2 posto  Šibensko-kninskoj i 29,4 posto u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Na povećanje zaduženosti cjelokupnoga gospodarstva  Hrvatske najviše utječu poslovni subjekti iz područja građevinarstva, na koje se na dan 30. travnja 2014.. odnosilo 24,9 posto ukupnoga iznosa neizvršenih osnova za plaćanje, zatim poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo s udjelom od 23,1 posto,  prerađivačke industrije sa 11,2 posto, poslovanja nekretninama sa 8,3 posto te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, čiji je udjel u ukupnoj blokadi iznosio 8,2 posto.  Prosječan iznos duga po poslovnom subjektu kreće se od 115,05 tisuća kuna u ostalim uslužnim djelatnostima do 971,52 tisuće kuna u građevinarstvu, 1,13 milijuna kuna u području rudarstva i vađenja, 1,66 milijuna kuna u djelatnosti opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša i 2,07 milijuna kuna u poslovanju nekretninama.

Prema stanju godinu dana ranije, prosječan je dug porastao u obrazovanju (62,6%), javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju (54,1%), poslovanju nekretninama (50,7%), zatim kod fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost (23,6%), u djelatnosti informacija i komunikacija (8,7%), u građevinarstvu (7,1%) te u djelatnosti opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (5,4%), dok je u ostalim područjima zabilježeno njegovo smanjenje, od 1,5% u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja do 26,7% u umjetnosti, zabavi i rekreaciji, 31,8% u ostalim uslužnim djelatnostima i 45,1% u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji.