Visina minimalne bruto plaće od 1. siječnja iduće godine povećava se za 15-ak posto, s ovogodišnjih 840 na 970 eura, odlučila je Vlada. U neto iskazu to znači da onima koji rade za “minimalac” s početkom 2025. slijedi povećanje za 80-ak eura, s približno 670 na 750 eura.

Ističući kako se time onima koji imaju najmanje želi omogućiti dostojanstveniji život, premijer Andrej Plenković rekao je kako u Hrvatskoj danas minimalnu plaću prima sto tisuća ljudi. Iako i najnoviji korak podizanja minimalca prate komentari kako je to i dalje dovoljno tek za “pokrivanje režija”, činjenica je da on u proteklih nekoliko godina, kao uostalom i prosječne plaće, raste po dvoznamenkastim stopama.

Za ovu godinu on je u odnosu na prošlu povećan za 20 posto, a tome su prethodila godišnja povećanja za 12 i 11 posto u 2023. i 2022. godini. Visina minimalca utvrđena za iduću godinu u odnosu na npr. 2020. (kad je iznosio 546 eura) viša je za 78 posto.

U svakom slučaju, podizanje zakonske minimalne plaće u Hrvatskoj iz godine u godinu se povećava. Dijelom je to i zato što raste broj onih koji imaju najniže plaće, a što je povezano s rastom broja stranih (nekvalificiranih) radnika koji rade na slabo plaćenim poslovima. Usporedbe radi, kad je ministar rada Marin Piletić prije dvije godine najavljivao porast minimalne plaće rekao je kako bi njezino povećanje trebalo izravno zahvatiti oko 70 tisuća radnika.

No, utjecaj dizanja minimalne plaće znatno je širi. Tu su i kolektivni ugovori u pojedinim djelatnostima s nižom razinom prosječnih plaća, u kojima je u reguliranju najnižih plaća zakonski minimum referentni parametar.

Dio poslodavaca (pravnih osoba i obrtnika) i dalje prakticira prijavljivanja na minimalac, isplaćujući izdašnije neoporezive primitke zaposlenicima. Sve u svemu, utjecaj zakonske visine minimalne bruto plaće na medijalnu i/li prosječnu plaću u Hrvatskoj je relativno veći nego u mnogim drugim zemljama.

Brži rast u Novoj Europi
Tempo rasta propisanog minimalca, pak, kod nas je posljednjih godina jači nego u ostatku Europske unije u kojoj se on trenutno kreće u rasponu od bugarskih 447 eura pa do luksemburških 2571 eura. Međutim, gleda li se desetogodišnje razdoblje, u većini zemalja tzv. Nove Europe minimalac je tijekom proteklog desetljeća godišnje u prosjeku rastao više.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

To, primjerice, nije slučaj sa Slovenijom, ali susjedna nam zemlja u toj skupini zemalja ima najveću propisanu minimalnu plaću kojom je osma na ljestvici EU. Trenutno ona iznosi 1254 eura ili 50 posto više nego u Hrvatskoj. Nešto viša nego kod nas danas je minimalna plaća u Poljskoj i Litvi, dok većina ostalih iz te desetorke za Hrvatskom zaostaje manje nego prije deset godina.

Uz odluku o visini minimalne plaće za 2025. Vlada je jučer u saborsku proceduru uputila i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o minimalnoj plaći, kojima se on usklađuje s europskom direktivom o primjerenim minimalnim plaćama u EU.

Rok za primjenu je do 15. studenog ove godine, no hrvatsko je zakonodavstvo u slučaju tog zakona već uvelike usklađeno s tom direktivom, pa i u dijelu u kojemu se adekvatnim iznosom minimalne plaće smatra barem 50 posto prosječne bruto plaće, odnosno 60 posto medijalne u državi članici, istaknuo je ministar Piletić.

U Hrvatskoj je taj udio u prvoj polovici prošle godine iznosio 54 posto (u prosječnoj plaći) odnosno 63,4 posto (medijalne plaće). U oba slučaja to potvrđuje trend rasta relativne razine minimalne plaće.

Zakonskim izmjenama za ubuduće se dodaju i dva nova kriterija koje resorno ministarstvo treba imati u vidu prilikom predlaganja Vladi iznosa minimalne plaće u sljedećoj godini. To su kretanja produktivnosti te promjene u kupovnoj moći minimalne plaće. Isto tako, novost je i da poslodavci i radnici u kolektivnom ugovoru ubuduće više neće moći ugovoriti iznos minimalca manji od uredbom propisanog.

Minimalac za strance
Inače, prema podacima Državnog zavoda za statistiku o prosječnim plaćama zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj, oko 145 tisuća osoba ili deset posto zaposlenika s najnižim plaćama u srpnju je imalo manje od 930 eura bruto, odnosno 740 eura neto plaće, što je približno polovica iznosa prosječne.

Dakle, u toj skupini dobar dio ih ima upravo minimalne plaće, a među njima je sve više stranih radnika. No, treba imati na umu da su minimalne plače prilično raširene i kod obrtnika (podaci DZS-a odnose se samo na pravne osobe). Sve u svemu, prema grubim procjenama, u Hrvatskoj oko 70 posto ukupno zaposlenih ima plaće manje od statističkog prosjeka.

Skoro povećanje minimalca u svakom slučaju će utjecati na značajan broj zaposlenih. A dok sindikalci vezano uz stope njegova povećanja ističu da je to i dalje daleko od dovoljnoga te da je minimalnu plaću trebalo dignuti iznad tisuću eura jer je za dohodovno najslabije i inflacija viša od službene, iz kuta poslodavaca stvari se gledaju kroz drukčiju prizmu.

Među ostalim, oni već uobičajeno upozoravaju da pojedine niskoprofitabilne industrije teško podnose daljnja povećanja troška rada. Na tom tragu je npr. i podatak da je tekstilno-odjevna industrija u proteklih pet godina izgubila 25 posto radnih mjesta, a samo ove godine nekoliko je tvrtki iz tog sektora završilo u stečaju.

Zbog svega su već prilikom posljednjih koraka povećanja minimalne plaće iz redova poslodavaca apelirali na Vladu da za najugroženije sektore predvidi i određene kompenzacijske mjere.