Iz Wienerbergera, austrijskog proizvođača građevinskog materijala koji u Hrvatskoj ima četiri tvornice, najavljuju investiciju vrijednu osam milijuna eura u pogon u Karlovcu.

Uložit će u izgradnju nove, suvremene proizvodne linije za proizvodnju pametne opeke Porotherm IZO Profi, najavljuje Tomislav Franko, komercijalni direktor Wienerberger Adriatica. Time će Karlovac postati treća lokacija unutar grupacije, uz Austriju i Mađarsku, na kojoj se proizvodi ovaj inovativan proizvod.

Radovi na novoj liniji trebali bi početi u drugoj polovici ove godina te se planira da bi projekt mogao biti završen do kraja 2025. Koji će biti godišnji kapaciteti nove linije iz Wienerbergera ne žele reći, no kažu da će modernizacija pogona, u kojem gotovo 29 godina proizvode Porotherm opeku, donijeti više prednosti. “Ona jača lokalnu ekonomiju, povećava proizvodne kapacitete i učvršćuje poziciju Wienerbergera u inovacijama unutar građevinskog sektora”, ističe Franko.

Dodaje da pametna opeka koja će se proizvoditi u Karlovcu odgovara rastućim zahtjevima tržišta te postavlja nove standarde u održivoj gradnji. Primjerice, objašnjava, zbog njezinih naprednijih tehničkih karakteristika gradnja postaje do tri puta brža u usporedbi s tradicionalnom.

Također, u nju je integrirana kamena vuna što eliminira potrebu za dodatnom izolacijom. Upravo su to karakteristike koje tržište sve više traži. “Sve više investitora, arhitekata i građevinskih stručnjaka prepoznaje ključnu ulogu održivosti, dok implementacija nZEB standarda (zgrada gotovo nulte emisije, op.a.) u novogradnjama potvrđuje značajan napredak”, kaže.

Rast svijesti o održivosti u građevini ide ukorak s pozitivnim trendovima koje industrija bilježi posljednjih nekoliko godina. Najveći utjecaj na rast građevinskih radova ima obnova nakon potresa te gradnja novih stambenih objekata kojih i dalje nedostaje na tržištu.

Prihodi u RH 108 mil. eura
Ti trendovi doprinose i rezultatima poslovanja Wienerbergera u Hrvatskoj. Franko navodi da je kompanija koja upravlja s više od 200 tvornica u 28 država diljem svijeta u Hrvatskoj zabilježila rast potražnje dok je on u jugoistočnoj Europi bio stabilan. Koliko je taj rast točno iznosio rast ne otkriva, no okvirnu sliku daje rast prihoda tvrtke od pet do deset posto u prošloj godini.

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Sve četiri Wienerbergove tvornice u Hrvatskoj u 2023. ostvarile, prema Fini, gotovo 108 milijuna eura prihoda. U rast treba uračunati i povećanje cijena građevnog materijala koje su lani u prosincu, prema podacima Državnog zavoda za statistiku bile 4,8 posto više nego godinu ranije. Trend rasta pratio je i Wienerberger.

“Lani je došlo do vrlo blagog povećanja cijena zbog rasta troškova sirovina, energije i rasta plaća. Iako će određene prilagodbe cijena u ovoj godini možda biti neizbježne, trudimo se da one budu minimalne”, kaže komercijalni direktor Wienerberger Adriatica. Pritom najavljuje da kompanija planira, osim investicije u Karlovcu, realizirati i druge projekte u tvornicama u Hrvatskoj.

Pokazni primjer održivosti
U Vargonu, proizvođaču plastičnih cijevi kojeg su akvizirali 2022. godine, rade na razvoju novih proizvoda, a u pogonu Tondach Đakovo kontinuirano ulažu u poboljšanje energetske učinkovitosti i modernizaciju opreme, kaže Franko. Ulaganja u energetsku učinkovitost očekuju se od proizvođača koji mnogo ulaže u održive i energetski učinkovite građevinske materijale.

Svoj napredak na tom polju demonstrirali su i projektom “Net Zero kuća” koji provode u suradnji s profesorom Bojanom Milovanovićem s Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Doduše, Wienerbergerova Net Zero kuća neće biti dostupna za kupnju. Ona je samo pokazni primjer održive gradnje s pomoću materijala nastalih unutar “kuće”.

“Radi se o projektu kojim smo željeli pokazati kako kvalitetno projektiranje i primjena suvremenih građevinskih rješenja mogu postići visoke standarde energetske učinkovitosti te imati vrlo nizak utjecaj na okoliš”, ističe Franko. No, gradnja takve kuće nešto je skuplja, i to između 10 i 15 posto, kaže Franko napominjući da treba voditi računa da net zero kuća donosi dugoročne uštede u energiji i vrlo niske troškove održavanja.

Hoće li građani to prepoznati? Franko je uvjeren da hoće, a tome će, uz rast svijesti o klimatskim promjenama, pridonijeti i regulatorni zahtjevi, smatra. “U bliskoj budućnosti očekujemo uvođenje propisa koji će projektantima postaviti precizne limite ugljičnih emisija po kvadratnom metru građevine”, ističe. Tome će se morati prilagoditi i građevinski sektor koji u primjeni održivog u gradnji još uvijek, bez obzira na ostvareni napredak, prilično kaska.