Nije realno očekivati kaotični pad, nego korekciju cijena

Što možemo očekivati na tržištu nekretnina u Hrvatskoj? U središnjem Dnevniku HTV-a dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Boro Vujović rekao je da će se u Hrvatskoj preslikati stanje na svjetskim i europskim tržištima glede nekretnina. Izvjesno je da će u Hrvatskoj doći do pada transakcija, što se već i osjeti. A što se tiče pada cijene, to je još uvijek neizvjesno.

“Jer ovisi o jako puno faktora”, dodao je Vujović.

Nije realno očekivati kaotični pad cijena, nego korekciju cijena nekretnina koje su u ovom trenutku precijenjene.

Prošle godine zabilježen je rekordan broj transakcija prodaja nekretnina. Početkom ove godine i dalje je na tržištu bilo živo, prvenstveno zahvaljujući APN-u, no u posljednja dva mjeseca osjeća se da je broj transakcija niži. A to je posljedica svega onoga što se na tržištu trenutno događa, ponajprije rast kamatnih stopa.

Kamatne stope vjerojatno se neće snižavati, ove i iduće godine, već će se povećavati, prema najavama MMF-a. Vujović je naglasio kako je dobro za Hrvatsku, jer trenutno upravo Hrvatska ima najmanju kamatnu stopu u Europskoj uniji.

“No, vidjet ćemo, ako pređe četiri posto, što analitičari kažu da je čarobna brojka, onda bi se to moglo odraziti na tržište”, poručio je.

Veliki broj nekretnina u Hrvatskoj, posebice na moru, kupuju stranci. Vujović je istaknuo da ulaskom Hrvatske u Schengen i Europskoj uniju Hrvatska je postala još atraktivnija za kupovanje nekretnina. Ako je u drugim zemljama EU- a problem u cijenama nekretnina, onda se i ta situacija može preslikati na hrvatsko tržište.

Dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK naglasio je da udruženje vjeruje da će se konačno napraviti neka mjera koja će imati pozitivan učinak i da će zaustaviti iseljavanje mladih, te da će isti napokon moći sebi riješiti svoje stambeno pitanje. Hoće li biti poreza na nekretnine?

Vujović smatra da nije trenutak da se uvodi, jer cijene neće rasti. Smatra da je paušal za iznajmljivače prenizak i da ga treba podići.

Prosječnom građaninu sve je teže kupiti vlastitu nekretninu

Prosječnom građaninu sve je teže kupiti vlastitu nekretninu. Ne samo što su cijene nekretnina previsoke, već i zato što posljednjih godinu dana rastu i kamate na kredite. Hoće li se pad cijena s europskog tržišta nekretnina preliti i na hrvatsko?

Četverosobni stan u samom centru Zagreba, u novoj zgradi, koji se prodaje za 535 tisuća eura. Ili 3775 eura po četvornom metru.
“Prodaje se oko 2, 3, mjeseca. Takvi stanovi prodaju se po šest mjeseci, to je nekakav standard, a prije godinu dvije vjerujem da bi bilo desetak posto, ako ne i 20 posto manja cijena”, rekao je Sanjin Rastovac, direktor Sky nekretnina.
I kredit je prije dvije godine bio jeftiniji. Danas se efektivna kamatna stopa kreće oko 4 posto, nekad je bila 2 posto. Pa su oni koji kupuju na kredit, još u nepovoljnijem položaju.”Mi nemamo paralelno rast životnog standarda, a mi nemamo primanja koja prate tržište nekretnina i inflaciju koju smo imali u zadnje vrijeme. Prema tome ljudi su i radi inflacije i radi uvođenja eura trenutno vrlo osiromašeni”, kazala je Lana Mihaljinac Knežević iz Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.

U Europi cijene padaju 

I dok kod nas stagniraju, cijene nekretnina u Europi već su počele padati. Stižu i ozbiljna upozorenja, da bi nakon što su brojni poslovni uredi diljem Amerike ostali prazni, i Europu mogla zahvatiti nepogoda na tržištu nekretnina. Hoće li se to dogoditi i u Hrvatskoj?

“Ono što možemo vidjeti da se broj transakcija smanjio, za četvrtinu, što obično prethodi stabilizaciji i padu cijena. Ne očekujem kaotičan pad cijena nekretnina, mi sad već vidimo one padaju, ali te cijene neće padati tako da bi ga mogli nazvati kaotičnim, čak bi rekao da onaj dio tržišta koji je izložen u Americi, tržište komercijalnih nekretnina nije pod takvim pritiskom u Europi”, izjavio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.

Bankari nas tješe da su krediti mogli biti i skuplji da nismo ušli u eurozonu.

“Pristupanje ovim integracijama, naročito europskoj monetarnoj uniji, djelovalo je ublažavajuće, zbog toga su u hrvatskoj kamatne stope na kredite rasle najmanje u cijeloj europskoj monetarnoj uniji”, objasnio je Marko Badurina, predsjednik Uprave HPB-a.

“Ako uspoređujem naše zemlje sa zemljama regije gdje nema eura kao valute, primjer Mađarska, ili Češka, tamo su kamate znatno više, i za građane i za firme, i mi smo ja bih rekao i u pravom trenutku ušli u euro zonu. Tako da očekujem stabilizaciju ipak kamatnih stopa u narednu godinu dana, možda još malo povećavanje, to je barem najavljeno od Europske središnje banke”, kazao je Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste&Steiermerkische Bank.

No stranci se ne zamaraju kamatama ni cijenama, dok imaju novca.

“Ne vidimo da bi trebalo doći do znatnog pada cijena na moru, osim ako ne dođe do velikih problema na našim emitivnim tržištima. Na situaciju na moru najviše će utjecati ustvari ekonomska situacija na tržištu Njemačke, Austrije i Slovenije”, rekla je Mihaljinac Knežević.

Oči su uprte u europsko tržište nekretnina i u Europsku središnju banku, koja inflaciju nastoji obuzdati podizanjem kamatnih stopa.