Vujčić je sudionicima skupa predstavio i hrvatske gospodarske potencijale te mogućnosti ulaganja u njih.
„Hrvatsko pristupanje EU – Gospodarske mogućnosti i izazovi“, naziv je panel rasprave održane u četvrtak u austrijskom Saveznom kancelarstvu u Beču, povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Organizirao ju je Bečki institut za međunarodne studije (WIIW), a domaćin joj je bilo austrijsko Savezno kancelarstvo.
„Hrvatsko pristupanje EU – Gospodarske mogućnosti i izazovi“, naziv je panel rasprave održane u četvrtak u austrijskom Saveznom kancelarstvu u Beču, povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Organizirao ju je Bečki institut za međunarodne studije (WIIW), a domaćin joj je bilo austrijsko Savezno kancelarstvo.
Nakon dobrodošlice domaćina, predstojnika Ureda austrijskog saveznog kancelara Manfreda Matzkea i organizatora WIIW-a Michaela Landesmanna, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić je ustvrdio kako članstvo naše zemlje u EU predstavlja veliki potencijal, napomenuvši kako sve ovisi o nama samima da li ćemo ga i u kojoj mjeri iskoristiti. Među nizom izazova koji stoje pred Hrvatskom, kao ključni je istakao nastavak provedbi strukturnih reformi kako bi se u zemlju privuklo strane investitore. Istaknuo je da je za izlazak na europsko tržište rada i kapitala, uz unapređenje investicijske klime, jednako važna i fiskalna stabilnost RH.
Vujčić je sudionicima skupa, koji je privukao interes austrijskih poslovnih ljudi i predstavnika financijskih institucija, predstavio i hrvatske gospodarske potencijale i mogućnosti ulaganja u njih. Ocijenio je kako je za RH važno da kvalitetno iskoristi strukturne fondove EU-a.
Napomenuo je kako se pozitivni efekti ulaska u EU ne mogu očekivati u kratkom roku, dodavši kako bi Vlada RH do kraja ove godine trebala krenuti na rood show diljem svijeta u potragu za investitorima.
Na izloženo Vujčićevo predavanje panelisti, Višnja Samardžija voditeljica Odjela za europske integracije zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose, Erdard Busek predstojnik bečkog Instituta za Podunavlje i Srednju Europu, profesor političke filozofije Sveučilišta u Zagrebu Žarko Puhovski i ekonomist analitičar WIIW-a Mario Holzner dali su svoje komentare.
– Ulazak u Europsku uniju omogućuje Hrvatskoj korištenje do milijardu eura godišnje sredstava iz EU fondova, što je nas veliki novac i moramo se tako organizirati da ga što je moguće više i kvalitetnije iskoristimo, koristeći se iskustvima zemalja koje su prije nas ušle u članstvo EU-a- rekao je guverner Vujčić za Večernji list. Dodao je kako će ulazak u EU „pomoći ekonomskom napretku naše zemlje, no neće sam po sebi riješiti hrvatske probleme“.
– Zato ne trebamo čekati na investitore, nego ići k njima i učiniti im privlačnim ulaganja u hrvatsko gospodarstvo- istakao je napomenuvši kako je za mnoge investitore važno da je zemlja u koju žele ulagati članica EU-a, jer im to omogućuje izlazak na veliko europsko tržište od pola milijarde ljudi s visokom kupovnom moći.
– Hrvatska ulazi u EU nakon pet godina recesije, i to u vrijeme kada ekonomska situacija u našoj zemlji još uvijek nije obećavajuća, a i sama EU se je promijenila i nije više ista kao što je bila kod prethodnih krugova širenja- rekla nam je Višnja Samardžija. Istakla je kako je „veliki izazov za Hrvatsku što će iduće godine ući u veliki semestar europskog upravljanja, a to znači da će morati ispoštovati smjernice i upute Europske komisije i EU-a za daljnji razvoj, koje će od njih dobivati.
– Hrvatska ulazi u EU bez euforije, što je dobro jer neće biti razočarenja. Ulazi i bez radosti i veselja što nije dobro jer pokazuje da u hrvatskom društvu postoji depresija koja nije rezultat krize nego osjećaja da su razne varijante isprobane, a da život unatoč tome ne ide na bolje- rekao je Žarko Puhovski, dodavši kako je ohrabrujuća Vujčićeva izjava na skupu kako ima naznaka da bi se već krajem ove godine mogla početi popravljati ekonomska situacija u zemlji.
Vezano uz strane investitore, kritizirao je Hrvatsku koja, kako je rekao, „na jedan žalosno neodgovoran način nedovoljno koristi velike simpatije i naklonost prijateljskog nam Beča, vjerojatno još iz vremena Austro-Ugraske monarhije, a kroz kojeg svi putovi vode do EU, tradicionalno se okrećući Washingtonu, Berlinu i Bruxellesu“.
Erhard Busek je pozvao RH da dođe na Bečki ekonomski forum, čiji je on predsjednik, kako bi joj pomogao da svoje gospodarske potencijale predstavi brojnim, eminentnim investitorima koji se svake godine okupe u Beču.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Rizici budućeg članstva
U naslovu odnosno temi “Hrvatsko pristupanje EU – Gospodarske mogućnosti i izazovi” nedostaje jedna riječ/tema: rizici. Dakle naslov odnosno tema je trebala glasiti “Hrvatsko pristupanju EU – mogućnosti, izazovi i rizici“.
Tako se nažalost nastavlja samoobmanjivanje čiju kontra-produktivnost nikome ne treba tumačiti, ali njene efekte “obični ljudi” niti ne slute. Prisjetimo se da nikada ne treba ulaziti u rizik koji se potpuno – ponavljam potpuno – ne razumije. A najgore je ulaziti u rizik za koji netko pokušava obmanjivati samog sebe da uopće ne postoji. Glavni problem je da hrvatski BDP po stanovniku nije niti pola onog u EU bez nade da ga ikada sustigne. Čak i u samim Izvješćima o napretku Komisije EU se pokušao ublažiti ovaj frapantno neugodan podatak: za 2009 godinu po metodi tekućih cijena je bio jedva 46% onog u EU, a po metodi pariteta kupovne moći 62%.
A od svih država koje su 2004 primljene u EU samo je Slovenija po metodi tekućih cijena po BDP-u po stanovniku uspjela sustići Maltu i Porugal, dvije najsiromašnije članice. Ako se računa na paritetu kupovne moći, onda ih je sustigla još i Češka.
Barem prve dvije godine Hrvatska će više uplaćivati u budžet EU nego što će iz njega primati.
Zbog gubitka CEFT-e još preostale proizvodnje se sele u BiH ili (manje) Srbije. Članstvo u EU će još intenzivnije nastaviti deindustrijalizaciju.
Na čemu će se bazirati budući hrvatski rast – osim poljoprivredi i turizmu što neće ići bez drastične devalvacije kune (30%) – teško je i zamisliti.
Riječju, ignorira se pravilo da kada su razike u razvijenosti i ekonomskoj snazi prevelike, onda se svaka asocijacija za najslabiju članicu pretvara u eksploataciju.
Uključite se u raspravu