Srbija je u proteklih deset godina od ubojstva premijera Zorana Đinđića propustila mnoge šanse i prošla kroz "teške faze" kada je u pitanju Kosovo ili borba protiv organiziranog kriminala, no želi li uspjeti na svom europskom putu treba mijenjati stari mentalitet i navike, promijeniti sliku o sebi kao izazivaču nemira na Balkanu, refomirati gospodarstvo i ojačati pravnu državu, izjavio je srbijanski vicepremijer Aleksandar Vučić u intervjuu njemačkom Frankfurter Allgemeine Zeitungu (FAZ), čije dijelove u utorak prenose beogradski elektronički mediji.

"Srbija je prošla i kroz teške faze koje se odnose na Kosovo ali i borbu protiv organiziranog kriminala. Pred nama su i dalje teška vremena. Ali puno toga se ipak promijenilo nabolje", ustvrdio je Vučić osvrćući se na proteklih deset godina i mnoge propuštene šanse.

Srbijanski vicepremijer istaknuo je kako će na europskome putu trebati mijenjati i postojeći mentalitet ljudi navodeći kako ljudima u Srbiji "nedostaje protestantski moral". "Nemamo dovoljno svijesti za odgovornost. Moramo mijenjati naš mentalitet. Ne bojim se ja pitanja Kosova ili gospodarske krize. Ja se bojim našeg mentaliteta i naših navika. To je naš problem", ocijenio je Vučić.

Komentirajući stajališta članica EU o proširenju, on je rekao da se Srbija sama mora potruditi promijeniti sliku o sebi. "Mi znamo da su mnogi ljudi u zapadnoj Europi protiv proširenja EU. To posebno vrijedi za tzv. izazivača nemira na Balkanu, kakva je bila Srbija. Nisam siguran jesmo li dovoljno snažni da se borimo protiv takvog raspoloženja. Ono što možemo učiniti jest da pošteno i puno radimo, reformiramo gospodarstvo i ojačamo pravnu državu. Nitko nam neće pomoći ako to sami ne učinimo. Našu kuću moramo dovesti u red. Ako nam to uspije, to će biti nagrađeno", izjavio je Vučić u intervjuu za FAZ.

Vučić je u intervjuu ocijenio kako ne postoji opasnost da Hrvatska "stavi kamenje na put" Srbiji u njenom nastojanju da postane 29. članicom Europske unije. "Na našem putu u EU nisu problem navodno zle susjedne zemlje ili Njemačka, nego mi sami, očekivanje da drugi moraju riješiti naše probleme i da će nam rješenja pasti sa neba", izjavio je Vučić. Na izravno pitanje "Postoji li opasnost da 28. članica Hrvatska, protiv koje je Srbija do 1995. vodila rat, stavi Srbiji 'kamenje na putu' ka EU?", Vučić je odgovorio: "Ne postoji. Unatoč teškoj prošlosti imamo normalne odnose sa Hrvatskom".

On je objasnio i zašto Beograd nije službeno reagirao u povodu prosvjeda zbog uporabe ćirilice. "Na najnoviji spor oko uporabe ćirilice u Vukovaru nismo reagirali. Ne zato što smo slabi, već što mislimo da je zadatak Zagreba da se o tome brine. Ne želimo dolijevati ulje na vatru", rekao je srbijanski vicepremijer ocijenivši optimistički odnose Hrvatske i Srbije u budućnosti. "Ne vidim da će između Srbije i Hrvatske u idućih pet ili šest godina biti problema koje nećemo biti u stanju riješiti. To uostalom važi i za odnose Beograda i Prištine. Idućih godina dat ćemo svoj doprinos u cilju vođenja razumnog dijaloga i riješit ćemo preostala otvorena pitanja u obostranom interesu. Neće biti lako, ali uspjet ćemo", rekao je Vučić.

Na komentar FAZ-a da je, u vrijeme kad je Đinđić propagirao europsku Srbiju, Vučić bio na na drugoj strani i borio se Veliku Srbiju, a da je 2008. napustio nacionalistički tabor te na pitanje kako se to dogodilo, Vučić je odgovorio da je bio u zabludi koju je spoznao, ali da to, za razliku od pojedinih političara u Srbiji, ne izbjegava priznati. Kazao je i kako bi za sve u Srbiji "bilo bolje da budu objektivni i da pravim imenom nazovu ono što se događalo u Srbiji".

"Kada je 1989. pao Berlinski zid i kada se svijet promijenio, mi Srbi nismo shvatili šta to znači. Mi nismo razumjeli svijet. Ideja zajedničke Europe se razvijala i rasla, a mi to nismo uviđali. Danas mogu samo reći da mi volimo Rusiju i da ćemo i dalje s njom surađivati, ali da je naša budućnost u EU", rekao je srbijanski vicepremijer za njemački FAZ.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine