Iznimno loše vrijeme, velike količine kiše i prevlažna zemlja otežavaju žetvu, usjevi su mokri što utječe na njihovu kvalitetu, a po svemu sudeći i jesenska sjetva će kasniti, procjenjuju poljoprivredni stručnjaci.

Voditelj Odjela za poljoprivredu Hrvatske gospodarske komore Županijske komore iz Osijeka Ernest Nad napominje da je situacija ozbiljna, padaline su poremetile radnje koje trebaju prethoditi sjetvi, a kasni i skidanje ljetnih usjeva.

"Na njive se ne može, usjevi su mokri što otežava skidanje, a oborine štete usjevima i gubi se na kvaliteti", kazao je Nad. Nada se da će se situacija s vremenom idućih dana popraviti kako bi se pokupili usjevi.

I predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošć napominje da vremenske (ne)prilike oteževaju skidanje usjeva.

"Zbog vremena ima problema sa skidanjem usjeva, primjerice suncokret je skinut s 10 do 15 posto površina, a soja i kukuruz još su zeleni", rekao je je. Istaknuo je kako će se zbog velike vlage usjevi morati sušiti, što će proizvođačima povećati troškove.

Prema ranije objavljenim podacima Ministarstva poljoprivrede, površine pod kukuruzom ove godine kreću se od 300 do 350 tisuća hektara, a prve procjene o mogućem prinosu ukazuju na njegovo povećanje; za sada je procjena da bi prosječan prinos mogao biti na razini od oko 7,8 tona po hektaru.

Po podacima Savjetodavne službe, za sada kod kukuruza nema umanjenja prinosa, no zbog vremena je moguća kasnija zrioba.

No, problem bi na nekim područjima mogla biti bolest na klipu, odnosno moguća pojava plijesni ili proklijavanje zrna na klipu prije berbe/žetve, zbog čega bi moglo biti problema sa skladištenjem i kakvoćom.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prve paušalne procjene pokazuju i da za sada nema umanjenja prinosa ni kod soje niti šećerne repe, ali je primjerice kod šećerne repe primjetan pad sadržaja šećera od oko 1 do 3 posto. Kod suncokreta se, pak, zbog pucanja glave, polijeganja biljaka i povećane truleži glave, primjećuje umanjenje prinosa od 5 do 10 posto.

Kod nekih kultura, primjerice krumpira ili uljne tikve, vlaga na nekim lokacijama uzrokuje gnjiloću plodova ili sporije dozrijevanje, pa se na vlažnijim lokacijama moguće štete na tim kulturama procjenjuju na oko 10 do 30 posto.

Problem bi na pojedinim mjestima na kojima se uzgaja rajčica mogla biti pojava plamenjače, a prve procjene za papriku i krastavce govore da bi na jače napadnutnim područjima gubiti mogli biti i iznad 30 posto. Puno manje problema pak ima u zaštićenim uzgojima tih triju kultura.

Ovisno o područjima gubici i štete na vinovoj lozi i maslinama mogli bi biti od neznatnih do velikih, a problema bi posebno moglo biti na lokacijama na kojima su se pojavile bolesti na lozi ili maslini.

Kod svih kultura ipak je riječ tek o prvim procjenama, a prave će se brojke znati kad sve berbe i žetve završe, napominju iz Savjetodavne službe.