Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je danas da rast industrijske proizvodnje tri mjeseca zaredom pokazuje da rezultati rada Vlade dolaze, premda su pomaci nešto sporiji nego što su građani očekivali.

„Očekivali smo mali rast industrijske proizvodnje. Očekivali smo da prvi kvartal bude dobar, bit će i treći i četvrti, a za drugi ćemo još vidjeti, ali ćemo sigurno ove godine imati njezin rast“, kazao je danas ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, nakon što je objavljeno da je industrijska proizvodnja u ožujku na godišnjoj razini porasla treći mjesec zaredom, što nije zabilježeno još od početka recesije 2009. godine.

„Ti pomaci nešto su sporiji nego što u građani očekivali, no rezultati dolaze“, istaknuo je, dodavši da rastom industrijske proizvodnje treba nadoknaditi pad potrošnje.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, industrijska je proizvodnja u ožujku porasla 0,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je u prva tri mjeseca ojačala 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

„Nije lako vraćati stare dugove prijašnjih vlada, brinuti o kontroli deficita, provoditi reforme i nakon toga očekivati veliki rast u gospodarstvu, ali očito i ovi rezultati govore da smo na dobrom putu, kako smo i najavljivali“, navodi Vrdoljak.

Podsjetio je da svaki zaposlenik u industriji donosi 3 do 5 novih radnih mjesta u uslužnim djelatnostima koje prate industriju.

„Razvoj industrije i energetike stoga su apsolutni prioritet i u fokusu Ministarstva gospodarstva. Samo još moramo zaustaviti pad potrošnje. Ako je zadržimo barem na istoj razini, onda ćemo ove godine imati rast BDP-a“, smatra Vrdoljak.

Slaže se s izjavom guvernera Hrvatske narodna banke Borisa Vujčića da građani imaju novac, ali ne žele trošiti, što pokazuje njihov pesimizam.

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

„U krizama se sve ekonomije i domaćinstva zadužuju, a kad dođu bolja vremena, dugove vraćaju. U Hrvatskoj je obrnuto. Stvorila se klima u kojoj se bez problema napiše tekst da je Hrvatska 10. najgora zemlja u svijetu po gospodarstvu, iako 150 država u svijetu nije bilo u tom istraživanju. U istom tekstu se kaže da Srbija i Bosna i Hercegovina nisu bile dio tog istraživanja. Pišu se naslovi da smo jadni, da smo loši, da smo katastrofalni“, kaže Vrdoljak.

Pozvao je stoga na konsenzus oko toga što su top teme, pravi naslovi u Hrvatskoj, jer hrvatsko gospodarstvo nije 10. najgore u svijetu. Budu li se i dalje slale takve poruke, Vrdoljak upozorava da će potrošnja i dalje padati, a ljudi će se nastaviti razduživati.

„Moj je posao poslati optimističnu poruku – kad ljudi počnu trošiti, tad će se otvarati nova radna mjesta te će sigurno doći do rasta zaposlenosti i BDP-a“, kaže Vrdoljak.

Odgovarajući na novinarsko pitanje hoće li oporezivanje kamata na štednju iznad iznosa od 400 do 500 tisuća kuna prisiliti ljude da novac povuku iz banaka, ministar gospodarstva istaknuo je da je to mjera usmjerena na smanjenje štednje i na rast potrošnje.

„To je jedna od mjera koju trebamo provesti. Ako netko štedi 500.000 kuna i ako mu uzmemo mali dio kamate koju je zaradio na taj iznos, na taj način mu pokušavamo objasniti da je dobro da potroši te novce i da zaradi negdje više nego što može na kamati. To je mjera koja bi trebala donijeti smanjenje štednje i rast potrošnje“, zaključuje ministar Vrdoljak.

Planom konvergencije koji je Vlada usvojila prošloga tjedna, predvidjela je za iduću godinu oporezivanje štednje, no još nisu poznati detalji na koji način i koji iznosi bi se oporezivali po stopi od 12 posto.