Premda izjave iz Banskih dvora nerijetko znaju zbuniti javnost i izazvati val kritika, posljednja izjava ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka nesumnjivo se ubraja u tu kategoriju.

Ministar je na Facebook profilu objavio svoju ekonomsku dijagnozu: najviše nam nedostaje optimizma, a upravo će on biti prekretnica za oporavak. "Potrebna nam je atmosfera koja daje za pravo vjerovati da će sutra biti bolje. Ova će godina donijeti neophodno bolje raspoloženje temeljeno na brojevima koji će pokazati rast. To će biti prekretnica", napisao je Vrdoljak uskliknuvši da "kada ljudi konačno vide da se oporavak počeo događati, pokrenut će se i potrošnja, smjelije će se investirati i pokrenut će se cijelo gospodarstvo!".

Ta je izjava očekivano izazvala lavinu kritika javnosti, od opaski da je to "cirkus Monty Pythona" do sarkastičnog pitanja "na čemu je to ministar?". Ekonomisti su ipak umjereniji i upozoravaju na to da ekonomija nije egzaktna znanost u kojoj je "dva i dva uvijek četiri", već da je optimizam jedna od varijabli gospodarskog rasta. "Nije sporno da optimizam utječe na ponašanje potrošača i investitora te time pozitivno djeluje na rast. No, optimizam ne može nastati sam od sebe ako nema podloge nositelja ekonomske politike. Dakle, prvo Vlada mora poduzeti prave korake i pokazati da je kredibilna, što će stvoriti očekivanje da će u budućnosti biti bolje, ovako nedostaju konkretne mjere", kaže profesor Ekonomskog fakulteta i savjetnik predsjednika za gospodarstvo Boris Cota.

Premda je, kako se čini, ministar zamijenio teze proglasivši optimizam uzrokom, a ne posljedicom rasta, psiholozi potvrđuju da su građani Hrvatske među najpestimističnijim narodima u Europi. "Osjećaj optimizma subjektivna je kategorija, no činjenica je da smo po tom pokazatelju jako pali u posljednjih nekoliko godina. Optimizam je za ekonomiju važna kategorija jer on motivira i pokreće", zaključuje Andrijana Mušura sa Zagrebače škole ekonomije i managementa.