Sabor je u utorak u drugo saborsko čitanje uputio prijedlog dopuna Zakona o elektroničkim komunikacijama kojima bi se u borbi protiv koronavirusa ozakonilo široko praćenje mobitela građana.
Prvotno je bilo predviđeno da te zakonske izmjene donesu po hitnom postupku, no nakon niza kritika oporbe da se njima krše ljudska prava i da je previše općenit, od toga se odustalo.
Klub zastupnika HDZ-a zaključkom je predložio slanje zakona u drugo čitanje kako bi se postiglo što šire suglasje o zakonu a u cilju onemogućavana širenja epidemije te zaštite građana i njihova zdravlja, što je Sabor prihvatio sa 89 glasova zastupnika za i 41 protiv.
Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Banko Bačić izjavio je novinarima da su predložili drugo saborsko čitanje jer su kroz raspravu i sami vidjeli određene nedoumice vezano za provedbu zakona.
Dodao je kako će sve amandmane i sugestije oporbe dostaviti Vladi i tražiti da se ona o tome očituje. „Hoće li Vlada uputiti i u kom trenutku zakon nemam podatak, ali vodit će se računa o svim mogućim aktivnostima koje se tim zakonom reguliraju. Hoće li se odnositi samo na građane koji su u samoizolaciji i u kojoj mjeri, to ćemo vidjeti ako i kada dođe u drugo čitanje”, kazao je Bačić.
Peđa Grbin (SDP) ocijenio je kako bi bilo najbolje da taj zakon nikad ne ugleda drugo čitanje s obzirom na njegov sadržaj i neučinkovitost predložene mjere. „On je nepotreban i loš i bilo bi dobro da ga Vlada povuče”, ustvrdio je.
SDP amandmanima traži da se u zakonu jasno definira krug osoba koje se mogu nadzirati, da se osobe obavijeste o nadzoru, odredi točno trajanje mjere nadzora, te postupanje s podacima nakon kraja epidemije. Traže i nadzor nad provođenjem mjere.
Slične amandmane podnijeli su i ostali oporbeni klubovi zastupnika, ali i Klub HNS-a koji je, među ostalim, predložio da podaci o nadzoru budu klasificirani i da se unište nakon krize.
Zakonskim izmjenama se dopušta obrada podataka o lokaciji bez prometnih podataka u cilju zaštite života i zdravlja ljudi i to u precizno i jasno određenim slučajevima kada Vlada proglasi prirodnu nepogodu ili katastrofu, ili kada je ministar nadležan za zdravstvo proglasio epidemiju zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti.
Uključite se u raspravu