Zamrzavanje svih plaća u državi, uključujući i restrikcije u menadžerskim primanjima, ne samo u državnim poduzećima nego i privatnom sektoru, Vlada predlaže kao mjeru prilagodbe novim ekonomskim uvjetima koji se očekuju u 2009. godini. Direktna strana ulaganja u 2009. godini bit će, prema procijenama Vladinih analitičara, u odnosu na ovu godinu smanjena za 1,5 milijardi eura, a očekivati je i smanjenje plasmana u Hrvatskoj zbog problema banaka.

Obuzdavanje rashoda
Budući da će to utjecati na prihode proračuna, Vlada planira deficit od nula posto već za 2009 godinu iako je bio planiran za godinu kasnije, kazao je nakon sastanka sa socijalnim partnerima premijer Ivo Sanader. To, kako kaže, znači da će svi proračunski korisnici, osim stavki za mirovine, socijalna davanja i zdravstvo, u idućoj godini morati zadržati ovogodišnju razinu rashoda ili ići ispod jer rast od 2 do 2,5 posto ne dopušta porast. Država se, međutim, ne namjerava odreći ulaganja u infrastrukturu, kazao je predsjednik Vlade. On ni jučer nije želio konkretnije odrediti koji projekti imaju podršku Vlade. Napomenuo je samo da će se nastaviti s projektima koji su ugovoreni, što sugerira da je Pelješki most investicija koja se ne napušta.

Politika plaća
Dio tog paketa je i nacionalna politika plaća, koja će ovisiti o reakciji granskih sindikata na prijedlog za zamrzavanjem plaća. Njihovi predstavnici svoj odgovor premijeru dat će idućeg tjedna nakon što prijedlog da se odreknu povećanja garantiranog kolektivnim ugovorima razmotre sa svojim članstvom. Sanader nije htio procjenjivati što bi se dogodilo ako ga sindikati u konačnici odbiju, uz objašnjanje da ne govori o hipotetskim situacijama. Ono što im je, međutim, zauzvrat spreman ponuditi je napor da zakoči rast troškova života. Tako poručuje da u idućoj godini ne smije rasti cijena komunalnih usluga. Predstavnik sindikata Krešimir Sever, koji je jučer priznao da mu je u aktualnoj situaciji teško biti sindikalni predstavnik jer se očekuje da zahtijeva povećanja prava, a “razum govori drugo”. Sever, međutim, poručuje da teret krize ne bi smio pasti samo na radnike. U takvoj situaciji, smatra, određene posljedice moraju osjetiti i poslodavci restrikcijama u menadžerskim ugovorima i ostalim beneficijama. Taj njegov zahtjev u ovom trenutku pada na plodno tlo jer su, kako kažu sudionici sastanka, čelnici Hrvatske udruge poslodavaca spremnost za promjenama u menadžerskim primanjima iskazali već na “pripremnom sastanku” održanom u utorak u Banskim dvorima. U situaciji prenapregnutih kompanijskih budžeta i očitih potreba za rezanjem troškova, sami vlasnici kompanija očito i u tom dijelu vide mogućnost za ostvarivanje dodatnih ušteda.

Rezanje ugovora
Zato je tu mjeru predložio sam predsjednik HUP-a Damir Kuštrak koji kaže da u kompanijama u kojima se ne budu dizale plaće radnicima ni poslodavci neće podizati svoja primanja, a vjeruje da će čak biti i rezanja. Osobito to vrijedi za kompanije u kojima je sindikat aktivan, a procjenjuje se da bi se to najprije moglo demonstrirati u tvrtkama u državnom vlasništvu. Naime, i od radnika zaposlenih u državnim poduzećima očekuje se da od iduće godine odustanu od očekivanog povećanja plaća dogovorenih kolektivnim ugovorima (što je slučaj s HŽ-om i HEP-om) pa bi štednja u djelu menadžmenta kompanija mogla krenuti upravo u njima. Jedna od mjera koja bi trebala ilustrirati “promjenu ponašanja” države je i štednja na božićnim darovima u cjelokupnom državnom i javnom sektoru. “Zašto se Božić ne bi mogao samo čestitati”, upitao je Sanader.