Praksa utvrđivanja najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata svaka dva tjedna u Hrvatskoj  uskoro odlazi u povijest.

Ministarstvo gospodarstva u hitnu proceduru koncem mjeseca planira uputiti novi zakon o tržištu nafte i naftnih derivata kojim se uvodi slobodno formiranje cijena. Dosadašnja formula utvrđivanja cijena bila je temeljena na cijeni naftnih derivata na tržištu Mediterana, deviznom tečaju, premiji energetskog subjekta, te naknadi i porezima, a ubuduće se ona prepušta samim tvrtkama. Taj potez Ministarstva gospodarstva dugo je očekivan među kompanijama iz ove djelatnosti, a stručnjaci procjenjuju da neće pokrenuti veće cjenovne promjene, dok će dugoročno, uvjeravaju, imati pozitivne efekte. "Na stupnju liberalizacije tržišta koji je u Hrvatskoj dosegnut ukidanje formule za najviše maloprodajne cijene naftnih derivata ne predstavlja nikakvo iznenađenje. Ne vjerujem da će time doći i do nekih većih promjena cijena, to je više proceduralna promjena", komentirao je Branko Poljak, direktor veleprodaje Crodux derivata.

I Nikolaj Ivčikov iz Lukoila ima samo pozitivne ocjene ovog poteza, na koji se, ističe, računalo s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. "Taj će korak definitivno biti poticajan za daljnji razvoj slobodnog tržišta i kada zaživi primjena novog zakona ojačat će se nova ulaganja u Hrvatskoj, što će pridonijeti dugoročnom razvoju gospodarstva zemlje", ocjenjuje Ivčikov. To će, kaže član uprave Petrola Jozo Kalem, značiti da Hrvatska nije zatvoreno tržište, a da će se slobodno formiranje cijena pozitivno odraziti na konkurenciju dovoljno je pogledati što se dogodilo s HEP-om i cijenama električne energije. Borba za tržište uvijek je zdrava i siguran sam, dodaje Kalem, da će vidno oživjeti ponude na pumpama i imati ukupno pozitivan eho. Kratkoročno je moguće, kažu ljudi iz struke, da na prometnijim pravcima i autocestama cijene goriva budu nešto više, no i iz Ministarstva gospodarstva umiruju porukama da će konkurencija i utakmica među distributerima ipak prevladati. "Dugoročno očekujemo povoljne utjecaje na formiranje cijena sukladno pozitivnoj praksi ostalih zemalja EU", naglašava pomoćnica ministra gospodarstva Jelena Zrinski Berger.

Iznimno se, inače, ostavlja mogućnost Vladi da propiše maksimalnu razinu cijene za pojedine naftne derivate, i to u cilju zaštite potrošača, regulacije tržišta ili drugih opravdanih razloga i samo na vremenski rok od 90 dana. Vlada će usvojiti i plan intervencije u slučaju izvanrednog poremećaja opskrbe tržišta, a među ostalim se nalaže i obveza trgovcima naftnim derivatima i onima koji ih uvoze za vlastite potrebe da redovito dostavljanja podatake Ministarstvu o količini, kvaliteti, porijeklu i cijeni uvezene nafte i derivata, te podatke o cijenama derivata sa i bez naknada, trošarina i poreza. Usto će tvrtkama biti uvedena i obveza urednost podnošenja izvješća o investicijama koje se provodi i planira, o remontima kapaciteta i svemu u poslovanju što potencijalno može utjecati na stabilnost opskrbe tržišta. Važna novost u ovom zakonskom prijedlogu je i ponovno uvođenje obveze formiranja operativnih zaliha. Dosad je država osiguravala strateške zalihe, no sada se pored obveznih strateških propisuje i osiguravanje operativnih zaliha. Riječ je o obvezi koja je ukinuta još na početku mandata bivšeg predsjednika Vlade Ive Sanadera, a tim se zalihama osigurava redovito poslovanje na benzinskim pumpama.

Detaljnije će operativne zalihe biti regulirane posebnim pravilnikom koji će se naknadno usvojiti, no kako se neslužbeno čuje iz krugova Ministarstva gospodarstva, propisivat će da svaka tvrtka mora imati petnaestodnevne rezerve. Iako su među trgovcima neki i s iznenađenjem primili najavu povratka operativnih zaliha, ona ne bi trebala predstavljati povećanje troška jer, pojašnjavaju upućeni, svi ozbiljniji igrači na tržištu imaju riješena skladišta. Zakon uređuje i status Hrvatske agencije za naftu i naftne derivate, koja je rebalansom proračuna u svibnju uvrštena u proračun Ministarstva gospodarstva, a kojoj se po novome povjerava formiranje i nadzor zaliha naftnih derivata. Tvrtkama koje se ne budu držale novog propisa određuju se kazne od 100 do 800 tisuća kuna, uključujući i zabrane obavljanja djelatnosti do godinu dana onim tvrtkama koje više puta ponove prekršaj, a do 400 tisuća kuna su kazne za nedostavljanje podataka Ministarstvu gospodarstva. Javna rasprava ovog prijedloga otvorena je narednih desetak dana, do 21. svibnja, a očekuje se da bi zakon trebao biti usvojen do konca godine.