Skandaloznim objašnjenjem da stambena štednja u Hrvatskoj "nije normalan način poslovanja" već služi za zaradu na kamati, Vlada je u četvrtak izmijenila Zakon o stambenoj štednji čime su za trećinu smanjena državna poticajna sredstva. Tom odlukom Vlada izravno potkopava sustav stambene štednje u Hrvatskoj čime se direktno ugrožava 600 milijuna kuna ulaganja koliko su samo austrijski investitori Wüstenrot i Raiffeisen stambena štedionica uložili u domaći financijski sustav. Odluci Vlade prethodilo je žestoko domaće i međunarodno lobiranje o čemu je dokumentaciju na uvid dobio Poslovni dnevnik. Najprije je iz Bruxellesa ozbiljnu zabrinutost izrazila Europska federacija stambenih štedionica kritizirajući namjeru ukidanja poticaja i činjenicu da su i dosad kasnili po najmanje godinu dana. "Planirano ukidanje poticaja dokrajčit će sustav uništenjem dugoročnog povjerenja, a osim toga planovi imaju potencijala za destabiliziranje lokalnog financijskog tržišta. Želimo eksplicitno naglasiti da bi prisilno gašenje stabilnog i efikasnog sustava bio krivi signal budućim ulagačima i partnerima u Europskoj uniji. Takav potez dosad nije napravila nijedna zemlja u kojoj postoji sustav stambene štednje", upozorava ta organizacija.

Zabrinutost investitora
Mjesec dana kasnije 18. prosinca na adresu ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka stiglo je pismo austrijskog resornog kolege Reinhold Mitterlehnera. Podsjećajući na odlične bilateralne odnose dviju država Mitterlehner je istaknuo da namjera ukidanja državnih poticaja "izaziva zabrinutost" među austrijskim stambenim štedionicama koje pružaju usluge u Hrvatskoj, stoji u pismu. "Taj potez imao bi dugoročan utjecaj ne samo na poslovanje austrijskih stambenih asocijacija nego i na hrvatsko financijsko tržište", napominje austrijski ministar nadajući da će Vlada te bojazni uzeti u obzir. Argumenti o ugrožavanju stotina milijuna kuna vrijednih investicija ipak nisu pokolebali Banske dvore. Predstavljajući izmjene zakona, po kojima su za sve uplate u stambene štedionice nastale nakon 1. siječnja ove godine poticaji smanjeni na 10 posto, odnosno najviše 500 kuna za ulog od 5000 kuna godišnje, ministar financija Slavko Linić odbacio je da se to radi zbog proračuna. "U javnosti se komentira da je to radi ušteda u državnom proračunu, želim vrlo jasno naglasiti da motivacija za ove mjere nisu nikakve uštede", rekao je Linić. Dodao je da je analiza mjera pokazala da je to gotovo nenamjensko trošenje sredstava jer građani koji štede uopće nemaju namjeru kupovati stan. Na to se nadovezao premijer Zoran Milanović ustvrdivši da i sam poznaje nekoliko ljudi koji su na takav način iskoristili poticaje. "To je služilo ljudima koji imaju nešto više gotovine da na kamati umjesto pet uzmu osam posto. I to su radili mnogi. To nije normalan način poslovanja i polako ga ukidamo", objasnio je Milanović. Premijerovo objašnjenje potvrdilo je informacije da Vlada nakon prvotnog smanjenja planira u potpunosti ukinuti poticanje stambene štednje o čemu je Poslovni dnevnik u četvrtak pisao. Ministarstvo financija odluku temelji na analizi sustava stambene štednje, koja je proglašena tajnom.

Upitna analiza
U štedionicama su pak analizu vidjeli, no za nju nemaju lijepe riječi. "Razočarala nas je činjenica da je odluka donesena unatoč analizi sustava iz koje je razvidno da postoje dramatične razlike u poslovanju među stambenim štedionicama. Osnovni razlog zbog kojeg je država smanjila poticaje naveden je nepovoljan omjer između klijenata koji štede i onih koji realiziraju kredit", kažu iz Wüstenrota u kojem je 90 posto štednih uloga plasirano u kredite. "U proračun kroz poslovanje vraćamo 2,5 puta više nego što proračun isplaćuje našim klijentima, imamo udio loših kredita oko jedan posto što je šest puta niže od prosjeka tržišta, naši korisnici kredita uživaju maksimalnu zaštitu socijalnog standarda kroz fiksnu kamatnu stopu cijelo vrijeme otplate kredita", kažu u toj štedionici.

U pozadini

Štedionice protiv banaka

U pozadine priče o neefikasnim štedionicama stoji činjenica da su samo Raiffeisen i Wüstenrot 'prave' štedionice. Preostale tri, Prva SŠ, Privredna i HPB, samo su formalno odvojene od banke, dok u praksi funkcioniraju kao njihovi odjeli. "Bankama nije u cilju razvijati sustav stambene štednje zbog fiksnih kamatnih stopa kad mogu dati kredite s promjenjivima, zato ni nema više stambenih kredita. Država to godinama zna i ovime ide na ruku upravo bankama", kaže naš anonimni sugovornik.