Vlada je izmjenama koncesijskog ugovora T-HT-u osigurala monopol do 2029. godine, a sve kako bi mogla što brže krenuti u IPO. T-HT je tako dobio pravo da tijekom idućih 22 godine naplaćuje od građana i tvrtki 60 kuna pretplate. Osim toga, dobio je i prvi dokument u kojem mu Vlada službeno daje DTK. To tvrdi Tatjana Holjevac, voditeljica inicijative lokalnih samouprava za pravo na DTK i predsjednica Sjedinjenih nezavisnih lista. “Vlada je tim ugovorom T-HT-u produžila monopol. Građani će zbog toga još 22 godine morati plaćati pretplatu tvrtki koja od 1999. godine ne ulaže gotovo ništa. K tome člankom 7. stavkom 3. tog ugovora Vlada je T-HT-u prvi puta dala pravo na raspolaganje TK infrastrukturom, odnosno s DTK”, kaže Holjevac, inače predsjednica zagrebačke Gradske skupštine.

Izgubila preostala prava
Banski su dvori sporni ugovor o izmjenama T-HT-ova koncesijskog ugovora krajem prošlog tjedna objavili na web portalu Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. U preambuli tog ugovora, odnosno dokumentu koji ipak nema nikakvu pravnu težinu, glavno je izvršno državno tijelo u Hrvatskoj navelo da je na taj način izjednačen status T-HT-a s ostalim operatorima, te da je ta tvrtka izgubila preostala posebna prava. Drugim riječima, Vlada tvrdi da je T-HT više nema nikakav monopol. Međutim, tu Vladinu tvrdnju pobija dodatak spornog ugovora u kojem stoji da T-HT ima pravo na 60 kuna mjesečne pretplate, te članak 1. tog ugovora u kojem se navodi da T-HT zadržava svoja prava tijekom 30 godina počevši od 22. rujna 1999. godine. Iz toga se može zaključiti da je Vlada u nekim segmentima uistinu produžila monopol T-HT-u iako tvrdi suprotno. S druge strane, nije u potpunosti jasno da li je Vlada T-HT-u ovim ugovorom poklonila DTK. Naime, sporni je ugovor napisan poput kriptografskog spisa. Primjerice, u članku 7. stavak 3. piše da “sklapanje ovog ugovora nema utjecaja na imovinska prava Koncesionara nad Koncesionarovom TK mrežom i TK infrastrukturom”. Pri tome Koncesionar je telekom T-HT, TK mreža su kabeli i telefonske centrale, a TK infrastruktura je drugo ime za DTK. Taj se članak može shvatiti kao da se ne dotiče pitanja vlasništva nad DTK čak ni ako T-HT ima vlasništvo nad tom infrastrukturom. No isto se tako može shvatiti kao da je T-HT prvi put od Vlade napismeno dobio da postoji mogućnost da je čak vlasnik DTK.

Usporena liberalizacija
Podsjetimo, Vlada je do sada čak i mogućnost da je T-HT vlasnik DTK odlučno odbijala tvrdeći da u privatizaciju T-HT-a nije bila uključena ta infrastruktura. “Vlasnik DTK su lokalne samouprave i zato ne želim vjerovati da Vlada želi T-HT-u dati vlasništvo nad DTK. No ugovor koji je potpisala s tom tvrtkom je tako sročen da sam uvjerena da će ga T-HT iskoristiti kako bi tvrdio da je DTK njegov. Pobrinut ću se da u tome ne uspije, ali ovaj Vladin potez mogao bi usporiti liberalizaciju TK koja ovisi o DTK”, zaključila je Tatjana Holjevac.

Rujanski IPO THT-a za investitore očekivan

U investitorskim krugovima već je duže poznato da je Vlada prolongirala rok za javnu ponudu dionica 20 posto dionica T-HT-a s lipnja na rujan. IPO bi se mogao realizirati već prije ljeta, no prolongacija je izabrana primarno zbog političkih razloga i predizbornih bodova na koje računa vladajuća stranka. Procjenjuje se da bi se moglo uključiti 70.000 građana (u IPO-u Ine ih je sudjelovalo 45.000), i to upravo zbog uspješnog IPO-a Ine (prema svim parametrima). Koliko je poznato u medijima, i u privatizaciji T-HT građani bi mogli kupovati pakete od 38.000 kuna, a kako se već nagađa s cijenom od 200 do 250 kn po dionici, maksimalistička kalkulacija pokazuje da bi za telekomunikacijske dionice građani mogli izvući više od 2,5 milijarde kuna. DT vlasnik je 51 posto T-HT-a. Od ostatka, 7% je u braniteljskom fondu, 7% će pripasti sadašnjim i bivšim zaposlenicima, a preostalih 35% u rukama je države. Procjenjuje se da državni paket vrijedi između 700 milijuna do milijardu eura, pa bi 20% T-HT-a na burzi moglo vrijediti između 400 do 570 milijuna eura.
(S. V. S.)

Vlada sporni ugovor prvo pokazala EK-u

Tatjana Holjevac kaže da je posebno nezadovoljna načinom na koji je Vlada objavila sporni ugovor. “Stječe se dojam da je Vlada željela objaviti taj ugovor i da ga stoga na webu ministarstva objavljuje zbog interesa javnosti. No prava je istina da sam se pozvala na svoje zakonsko pravo da se taj ugovor objavi i zatražila od ministarstva da to učini. Smatrala sam da je potpuno neprihvatljivo da Vlada taj ugovor pokaže Europskoj komisiji, ali da ga skriva od hrvatske javnosti”, kaže Holjevac.

hrvatska tvrtka

U godinu dana morali su promijeniti sve – danas ih slijede i velike kompanije

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe