Dok su početak ovog tjedna na svjetskim tržištima obilježile umirujuće izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa u vezi s krizom na Bliskom istoku, na domaćem terenu ponedjeljak je bio u znaku sjednice Vlade na kojoj su usvojene nove energetske mjere. Na Trumpove izjave da su razgovori s Iranom na dobrom putu prema “potpunom rješavanju neprijateljstava” te da je naredio odgodu bilo kakvih vojnih napada na iransku energetsku infrastrukturu cijene nafte su na početku ovotjednog trgovanja pale ispod 100 eura.

No, osim što s iranske strane i dalje stižu drukčije tvrdnje, poremećaji opskrbe energentima u četvrtom tjednu sukoba s Izraelom i SAD-om više nisu samo pitanje (de)blokade Hormuškog tjesnaca već i utjecaja oštećenih postrojenja u Perzijskom zaljevu na dinamiku proizvodnje za čije prevladavanje će trebati neko vrijeme.

U svakom slučaju, nakon što je Hrvatska među prvima u EU na nagli skok cijena nafte posegnula za interveniranjem kroz dvotjedni ritam ograničavanja maloprodajnih cijena (MPC) goriva, jučer je predstavljen znatno širi paket. To je već deseti set mjera unatrag četiri godine pa mnogi njegovi sastojci zapravo i nisu novi. Prema Vladinim računicama, taj je paket vrijedan ukupno 450 milijuna eura, a zahvaća i niz mjera za kućanstva i poduzetništvo koje se odnose (i) na druge energente, pri čemu je kod mnogih riječ o reguliranju nastavka primjene.

Produljenje za pola godine

Tako se financijska težina onih za sprječavanje rasta cijena električne energije procjenjuje na 101 milijun, a osim za kućanstva i javni i neprofitni sektor (od vrtića, škola i bolnica do domova za starije općine, gradova i sl.) cijena ostaje nepromijenjena i za poduzetnike s polugodišnjom potrošnjom do 250 tisuća kWh.

Pored toga, za naknade za troškove energije određenim ranjivim skupinama građana vrijednost mjera iznosi 55 milijuna eura, za potpore za proljetnu sjetvu predviđeno je 20 milijuna, a po 8 milijuna su procijenjeni učinci pomoći za održivost ribarstva i akvakulture, te za domaći javni prijevoz i subvencija za studentsku prehranu. Spomenuta ukupna vrijednost 10. paketa uključuje usto i set mjera usmjerenih na srednjoročno jačanje energetske otpornosti ukupno vrijednih nešto manje od 250 milijuna eura.

U prvom planu trenutačno je ipak nastavak intervencija u cijene goriva. Osim što su za naredna dva tjedna plafonirane cijene ipak nešto više nego u prvoj interventnoj rundi, novost je da će od danas limitirane cijene vrijediti samo za benzinske postaje izvan autocesta. S tim u vezi već se kao tema nametnulo pitanje “benzinskog turizma”, a mnogi se pitaju hoće li s predstojećim pojačanim prometom uoči uskrsnih blagdana to dodatno doći do izražaja. Drugim riječima, koliko će se masovno pojačati pritisci vozila (moguće i teretnih) na lokalne ceste te može li to izazvati gužve i smanjenu dostupnost na crpkama za lokalne potrošače.

Kako bilo, od danas litra eurosupera izvan autocesta stoji 1,62 eura što je 12 eurocenti više nego jučer, ali bez Vladine intervencije ona bi porasla za 21 cent. U slučaju eurodizela cijena je od noćas 1,73, što je povećanje za 18 centi, dok bi bez intervencije porasla za 31 cent. Nove cijene rezultat su kombinacije smanjenja trošarina te dijela premije distributera goriva.

Od betona do fotonapona

Zelena gradnja više nije trend već postaje standard

važnije nego ikad prije

Jedna vještina sve više odlučuje o financijskoj stabilnosti građana

Istodobno, kod plavog dizela prostor za izravno interveniranje u cijene je smanjen jer kod njih nema trošarina, pa se tu ide na kompenzacijske mjere za poljoprivrednike i ribare. Cijena plavog dizela umjesto dojučerašnjih 0,89 eura sada iznosi 1,19 eura, s tim da bi bez intervencije bila 1,23 eura. Ukapljeni naftni plin u spremnicima, pak, od danas stoji 1,99 eura, a onaj u bocama 2,75 eura. I kod UNP-a bi tržišne cijene bile nešto veće bez mjera (iznosile bi 2,07 i 2,77 eura).

Kad je riječ o cijenama električne energije i plina, donedavno je plan bio napuštanje potpora, ali stvari su se promijenile. Postojeće subvencije za struju, za koje rok istječe krajem ožujka, prolongiraju se na još pola godine. Dakle, njihove cijene za kućanstva te javni i neprofitni sektor, kao i za dio poduzetnika (prema kriteriju praga potrošnje) ostaju iste do kraja rujna. Slično vrijedi i za cijene plina. Uz ranije osiguranu stabilnost opskrbe do konca rujna je spriječen porast cijene, pri čemu se za poduzeća ističe da zadržavaju pravo na zajamčenu opskrbu do sklapanja tržišnog ugovora najkasnije do kraja rujna. Uz cijenu plina u Vladi kažu kako se situacija “stalno prati uz mogućnost intervencije”, a već prije nekoliko tjedana za isporuke plina i grijanja te pratećih naknada zbog inflacijskih je pritisaka odlučeno da se snižena, 5-postotna stopa PDV-a produžava do kraja iduće sezone grijanja, tj. do kraja ožujka 2027.

Isto tako, trajanje sadašnje mjere potpore za oko 125 tisuća u statusu ugroženih kupaca (korisnici zajamčene minimalne naknade, inkluzivnog dodatka, nacionalne naknade za starije osobe te novčane naknade za nezaposlene branitelje) u iznosu od 70 eura mjesečno prolongira se do kraja rujna.

U fokusu opskrba i cijene

U osmišljavanju mjera cilj Vlade u prvom redu je osigurati opskrbu odnosno dostupnost energenata i priuštive cijene, što znači što je moguće nižu cijenu struje, plina i goriva za kućanstva i za normalno funkcioniranje gospodarstva, rekao je premijer Andrej Plenković. Poručio je da će Vlada i dalje pratiti zbivanja na tržištu, podsjećajući kako kriza kojoj svjedočimo odražava “strukturni poremećaj na globalnoj razini”.

Inače, u okviru novog paketa pripremljene su i mjere za potporu održivosti domaćeg javnog prijevoza u iznosu od osam milijuna eura, odnosno 0,16 eura po litri dizela, s ciljem da se tako premosti trošak goriva i spriječi rast cijena karata, ali i da se održe manje isplative linije.

Budući da je vrijeme proljetne sadnje i sjetve koju općenito obilježava rast troškova (mineralna gnojiva skuplja 20-25 posto, gorivo 10-15, sadni materijal oko šest te zaštitna sredstva 30-ak posto) za poljoprivrednike je s ciljem olakšanja rasta rasta cijena plavog dizela predviđena potpora za ratarske kulture te voće i povrće, kojom se olakšava rast cijena plavog dizela. Predviđeni iznos potpore je 100 eura po hektaru za prvih deset i 50 eura za drugih deset hektara. I za sektor ribarstva i akvakulture predviđena je potpora, u okviru EU smjernica za taj sektor, što znači i prethodno odobrenje Europske komisije.

Za poljoprivrednike, ribare i male distributere goriva koji koriste kredite kod Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (u otplati je oko dvije i pol tisuće kredita HAMAG-BICRO-a) i HBOR-a (677 zajmova vrijednih stotinu milijuna eura) s ciljem očuvanja likvidnosti pripremljen je šestomjesečni moratorij na otplatu.

Vrijednosno najznajčajniji dio 10. paketa odnosi se na srednjoročno jačanje otpornosti na energetsku krizu i poticanje energetske tranzicije. Kod kućanstava je prije svega riječ o programima usmjerenim na smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i ulaganja u obnovljive izvore energije (OIE) poput npr. sufinanciranja dizalica topline, fotonaponskih elektrana, baterija i slično (u visini 50 posto investicija, a najviše do 70%). OIE je u fokusu i kad je riječ o poljoprivrednim subjektima, dok se za industriju i podzetništvo predviđene potpore uglavnom odnose na kompenzacije troška CO₂ uključenog u cijenu električne energije, ulaganja u povećanje učinkovitosti i smanjenja emisija u sustavima toplinarstva te financiranje izgradnje geotermalnih sustava.

U redovima poduzetnika načelno podržavaju Vladine mjere, ali ističu i kako je u novonastalim okolnostima posebno važno voditi računa o opstojnosti malih distributera naftnih derivata jer oni predstavljaju ključnu infrastrukturu opskrbe u ruralnim i poljoprivrednim područjima te su u mnogim sredinama jedini dostupni opskrbni kanal. Ograničavanje cijena dovodi pojedine distributere u situaciju prodaje ispod nabavne cijene što ugrožava njihovo poslovanje i povećava rizik nestašica u ruralnim i poljoprivrednim sredinama, kažu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Ključ za prehrambeni sektor

“Zalažemo se za ciljane mjere usmjerene na one kojima su zaista i potrebne, kao i zaštitu konkurentnosti domaćeg gospodarstva kroz direktna rješenja. Primjena općih subvencija dodatno opterećuje javne financije bez jasnog učinka. Stoga je nužno ubrzati uspostavu Središnjeg registra stanovništva, koji bi omogućio pravednije i učinkovitije usmjeravanje socijalnih transfera koji bi bili ciljani, ali izdašniji za one kojima je pomoć zaista potrebna”, izjavila je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

U tom gospodarsko-interesnom udruženju naglašavaju da je očuvanje stabilnosti troškova energije ključno i za prehrambeni sektor jer izravno utječe na cijene hrane i opskrbu tržišta. “Kako bismo očuvali gospodarstvo, a posebno energetski intenzivne industrije, važno je zadržati investicijski kapacitet poduzetnika, posebno za ulaganja u produktivnost i tehnologiju, što predstavlja temelj dugoročne stabilnosti cijena i očuvanja radnih mjesta”, ističe predsjednik HUP-a Mislav Balković. Intervencijama u zadržavanje cijena energije u kratkom roku možemo osigurati stabilnost, kaže, ali na duži rok moraju se potaknuti investicije u energetsku neovisnost.