Jedini čvrsti zaključak jučerašnjeg sastanka bankara i predstavnika Vlade je da će danas održati novi sastanak radi osmišljavanja novih mjera za ublažavanje problema otplate kredita zbog jačanja švicarskog franka. Dok se u Ministarstvu financija sastančilo, švicarac je dohvatio novu rekordnu vrijednost prema euru (samo 1,10 CHF za euro), a posljedično i prema kuni jer je domaća valuta prema euru tek neznatno ojačala. Današnji srednji tečaj franka od 6,72 kune predstavlja porast od gotovo 2,8 posto u odnosu na dan prije, a mnogim dužnicima po kreditima vezanim uz CHF to samo pojačava nemir i glavobolje.

Hoće li ih i koliko ublažiti novi pokušaj iniciran od Vlade, ostaje vidjeti, no akteri sastanka iz redova banaka prilično su sumnjičavi prema ideji koju su izložili iz Erste banke, a za koju su se “zagrijali” predstavnici Vlade. Ersteov predložak navodno se temelji na tzv. kreditima s ostatkom vrijednosti (što ta banka otprije ima u ponudi), pri čemu bi se korisnicima kredita mjesečne rate smanjile tako što bi im se omogućilo da “razlome” kredit na određeni dio koji će nastaviti postupno otplaćivati i onaj koji će “staviti na stranu” do nekog trenutka, ali uz akumuliranje pratećih kamata.

Kako neslužbeno doznajemo, ostali bankari to smatraju samo odgađanjem problema, i to s rizikom da se s vremenom multiplicira. No koliko god je jasno da u priči o poteškoćama korisnika kredita u CHF zbog jako naraslog tereta otplate zapravo nema sretnog rješenja, bez značajnog “felera”, za Vladu su trenutno prioritetniji politički i socijalni aspekti te priče. Dakle, mora isporučiti neko rješenje iako je jasno da sama ne može financijski participirati preuzimanjem rizika građana ili banaka na sebe.

Vladi, dakle, ostaje da pokuša od banaka izvući maksimum susretljivosti, odnosno više od fleksibilnosti koju i danas primjenjuju zbog prijetnje znatnijeg rasta nenaplativih kredita, posebice stambenih u kojima je i najveći apsolutni iznos kredita u CHF (oko 24 milijarde ili 42% svih stambenih).

Prema dostupnim podacima HNB-a, udio loših kredita kod stambenih vezanih uz švicarac iznosi oko šest posto, što zasad ne zvuči alarmantno iako je kod eurskih taj udio upola manji za tri posto. Iako se u priopćenju iz Ministarstva financija ističe da je sastanak “protekao u pozitivnom i konstruktivnom ozračju”, ministar Đuro Popijač i potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Milošević navodno su predstavnicima banaka (mahom emisarima čelnih ljudi) mahali i “batinom” ne budu li kooperativni. Za javnost je ipak istaknuto da, s obzirom na kompleksnost problematike, neke razmotrene mogućnosti zahtijevaju dodatna testiranja i analize.