Ubrzanje rasta investicija jedna je od važnijih uzdanica Vlade u projiciranju ovogodišnjeg gospodarskog rasta na dva posto. Nakon što je lani ipak prekinut višegodišnji niz pada investicija koje su porasle 1,6 posto, Vlada računa da će ove godine one ojačati 2,5 posto. Analitičari zagrebačkog Ekonomskog instituta s Vladom ne dijele taj optimizam. Smatraju da ulaganja neće porasti ni dva posto, a svoju procjenu o izglednih 1,9 posto rasta investicija objašnjavaju sporim formiranjem Vlade i neizvjesnostima vezanim uz donošenje proračuna, što bi, kažu, u prvom polugodištu moglo rezultirati i njihovim usporavanjem. 

Pola rasta potrošnja građana
"S poboljšanjem poslovne klime u drugoj polovici godine i posebno u sljedećoj godini, investicije bi u 2017. mogle rasti po stopi od 3 posto", smatraju na Institutu, čiji stručnjaci i u pogledu rasta BDP-a imaju manja očekivanja nego Vlada. Gospodarski rast, naime, vide na 1,5 posto, a Vlada na dva. Među ostalim, premda i za naredne dvije godine očekuju pozitivan doprinos vanjske trgovine rastu BDP-a, stope rasta i izvoza i uvoza bit će niže.

Među ostalim, polako su se iscrpili neki pozitivni učinci povezani s članstvom u EU i povoljnom trgovačkom pozicijom Hrvatske (npr. morske luke) koja pridonijela povećanoj trgovini robom inozemnog podrijetla. Istodobno, potrošnja kućanstava ove bi godine trebala ojačati nešto više nego lani kad je bila zaslužna za otprilike polovicu rasta BDP-a. Takav će se trend, kažu u Institutu, nastaviti i u ovoj i sljedećoj godini. Uz vrlo blagi nastavak pozitivnih kretanja, osobna bi potrošnja u ovoj godini mogla porasti 1,4 posto (Vlada računa s 1,8 posto). Dodatno ubrzanju rasta dogodine (na 1,5 posto) u prvom redu pripisuju očekivanom daljnjem oporavku tržišta rada. 

Reforme se još čekaju
Uz očekivano daljnje smanjenje broja nezaposlenih očekuje se i blagi rast broja, uglavnom u privatnom sektoru. Premda bi stopa nezaposlenosti ove godine mogla pasti ispod 17 posto (na 16,9 posto), to je i dalje treća najviša stopa u EU i daleko iznad prosječnih 9,2 posto. Bez značajnijih pomaka ova će godina, prema prognozama Instituta, biti i kad je posrijedi kreditna aktivnost. Kombinacija vrlo visoke razine likvidnosti u bankarskom sustavu te niskih kamatnih stopa, kao i mjera HNB-a, prema njihovoj procjeni nije dovoljna za oporavak domaće kreditne aktivnosti. Ove godine očekuju nevelikih 0,5 posto pada kredita, dok bi dogodine rast potrošnje i BDP-a napokon mogli rezultirati rastom, i to za 2,2 posto.

Što se tiče javnih financija, na razini proračuna opće države analitičari EIZ-a očekuju  daljnje smanjenje manjka u ovoj i idućoj godini, i to prema 3,5 i 3 posto BDP-a. To bi, kažu, značilo da će Hrvatska u 2018. godini zadovoljiti razinu deficita propisanu Procedurom prekomjernog deficita. Međutim, najizravnije kritike uputili su Vladi oko provođenja strukturnih reformi. "Do sada nijedna ozbiljna mjera u tom smjeru nije poduzeta. Ostaje vidjeti radi li se o tek privremenom stanju ili će trzavice između koalicijskih stranaka i dalje otežavati potencijalni reformski napredak", zaključuju na Institutu.