Iako je do godišnjice imenovanja Vlade Zorana Milanovića formalno ostalo još nekoliko tjedana, krenule su ocjene prve godine mandata iz redova analitičara, ali i same Vlade.Iako smatra da je pravo vrijeme za ocjene kraj mandata, prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić ističe da je Vlada odradila važan posao pozicioniranja Hrvatske u međunarodnim odnosima.

U gospodarstvu je, smatra, učinjeno puno, no još ima puno posla. Ministar gopodarstva Ivan Vrdoljak ocijenio je pak da je Vlada "u okvirima mogućeg napravila maksimum". Profesor Filozofskog fakulteta i politički analitičar Žarko Puhovski ističe pak da zato što nije pokazala sposobnost izlaska zemlje iz krize, odnosno otvaranja bilo kakve perspektive za budućnost. "Ova se vladajuća garnitura ponaša kao da je cijepljena protiv bilo kojeg oblika korupcije, na koju je pretplaćena bivša vlast, a istodobno dodatno otvara put korupciji ukidanjem javnih natječaja u javnim službama te tvrtkama. Vlada je pokazala golemu dozu bahatosti ponašajući se kao da se javnosti ne tiče nijedan njezin potez, od povećanja PDV-a do premijerova odlaska na skijanje. Sam odlazak na skijanje nije sporan, no premijer Milanović već nam je nekoliko puta poručio da nas se ne tiče kako i s kim provodi slobodno vrijeme, čime je pokazao da ne razumije svoju poziciju", ističe Puhovski, koji smatra da će Vlada odraditi mandat do kraja, ako ni zbog čega drugoga onda zbog nekompetentne oporbe.

Sociolog politike Dragan Bagić kaže da su ciljevi Vlade na početku mandata bili objektivno postavljeni jer je jedini realan put bio izbor između drastičnih rezova i zadržavanja postojećeg stanja. "Problem je nastao u izvedbi. Vlada je spora u rješavanju pitanja kao što su prava i plaće u javnom sektoru, što se vidi iz rebalansa proračuna te proračuna za 2013. Plan o pokretanju gospodarstva putem javnih investicija potpuno je zakazao", kaže Bagić. Napominje da javnost ima previsoka očekivanja od Vlade, što su dijelom generirali upravo političari koji previše obećavaju. "I jednima i drugima potrebno je malo više zdrava razuma u definiranju očekivanja i svijesti da postoje i tvrtke koje dobro posluju u jednakim makroekonomskim i fiskalnim uvijetima", zaključuje Bagić, koji stoga Linićevu izjavu o odgovornosti privatnog sektora za pad BDP-a ne shvaća toliko negativno poput poslodavaca.

S poslodavcima toplo-hladno

'S pravom smo nestrpljivi, optimist sam zbog EU'

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Vlada naizmjence se vole i mrze. Euforičan početak mandata, kada je Vlada obećavala jačanje poduzetničke klime, poticanje investicija i rezove u javnom sektoru, HUP je dočekao s bezrezervnom podrškom koja je slabjela sa svakim mjesecom mandata. Nakon ljetošnjih HUP-ovih kritika upućenih zbog Vladine želje da oporezuje zadržanu dobit, strasti su se smirile na sastanku u kolovozu, na kojem su obje strane zakopale ratne sjekire zbog svijesti da trebaju jedni druge kako bi izvukli zemlju iz krize. Najnovije vijesti o padu BDP-a izazvale su pak međusobne optužbe. Ministar Linić tvrdi da je za to kriv privatni sektor, koji nema inicijative, a poslodavci ga podsjećaju na sve propuste u stvaranju poduzetničke klime. Na tom tragu je i komentar bivšeg v.d. direktora HUP-a Ivana Milolože o prvoj godini rada Vlade. "Vlada je u prvoj godini nastojala uvesti reda u opće gospodarsko poslovanje, no izostale su, na žalost, investicije, odnosno ono što je trebalo biti pokretačka snaga za izvlačenje zemlje iz krize, i to je loše. Hrvatska je već četiri godine bez prekida u krizi i ne vidi se naznaka da će se to uskoro početi mijenjati, za razliku od nekih drugih europskih zemalja koje su bile u sličnoj situaciji, kao što je Mađarska. Stoga je opravdano da smo možda nestrpljivi, iako je ovo tek prva godina mandata. U proteklom je razdoblju bilo dominantno nastojanje da se ispune svi uvjeti za prilagodbu Europskoj uniji i to je učinjeno. Stoga sam, unatoč svemu, optimist i vjerujem da će se u nastavku mandata početi događati pomaci, pogotovo s pristupanjem EU", kaže Miloloža.

Obrtnike nije odobrovoljio niži PDV

'Trude se, no slaba trojka'

Iako je Hrvatska obrtnička komora (HOK) sretna zbog smanjenja PDV-a na ugostiteljske usluge u 2013., predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec ističe još niz problema cijeloga gospodarstva, koje je još zasićeno visokim porezima i pravnom nesigurnošću. "Ne možemo reći da se Vlada ne trudi, ali mogla je više učiniti. Sagledavajući sve učinjeno, ocjena njezina rada u ovoj godini slaba je trojka", kaže Ranogajec koji se zauzima  za odgodu fiskalizacije u obrtništvu.

Bankari se ne bi htjeli miješati, ali poručuju:

Ključno fiskalno pospremanje

loše spavanje

Ako se budite umorni, možda je vrijeme da promijenite ono na čemu spavate

ubrzana digitalizacija

Jedna stvar odlučuje hoće li Europa imati sigurnu energiju i brži internet

Prvih 365 dana Vlade bankari nisu željeli javno komentirati, no neslužbeno ne skrivaju šok najavom poreza na nekretnine, kao ni razočaranje izostankom reformi. "Promjene ne mogu nastupiti preko noći. Činjenica je, međutim, da problemi u realnom sektoru sve značajnije utječu na financijski sektor. Izlaz iz krize treba tražiti, prije svega, u dosljednosti provođenja fiskalne konsolidacije te u pokretanju reformi", kaže glavni ekonomist SG Splitske banke Zdeslav Šantić.

Stručnjaci jednoglasni: Vladin je PR bio loš

'Zaratili s mnogima, komunicirali  polovično, smjene ih uzdrmale'

Iako su građani od nove Vlade očekivali puno, njihovo se povjerenje u Vladu istopilo. No, osim neostvarenih promjena, uzrok tome je i loša Vladina komunikacija s javnosti. "U nekim od ključnih momenata pokazalo se da Vlada nema ujednačeno mišljenje o mnogim gorućim problemima, a česte smjene visokih Vladinih dužnosnika dodatno su uzdrmale povjerenje građana", smatra Marina Čulić Fischer, vlasnica agencije Dialog komunikacije. "Naprasni odlazak ministrice Holy, koji je dokazao neslaganje s bivšim prvim potpredsjednikom Čačićem, mjesecima demantirano iz visokih Vladinih krugova, nepripremljenost njezina nasljednika demonstrirana na inauguracijskoj presici, spekulacije oko odlaska ministra Komadine i otezanje s odlaskom prvog potpredsjednika Čačića (koji u situaciji u kojoj je bio možda nije ni trebao preuzeti tako visoku poziciju), koji je i nakon pravomoćne presude mađarskog suda za prometnu nesreću u kojoj je život izgubilo dvoje ljudi odbio otići iz visoke politike, samo su neke od situacija u prilog toj tezi", ističe Čulić Fischer, dodajući kako je Vlada komunikacijski zaratila s mnogim ključnim interesnim skupinama – od sindikata do poslodavaca, od učitelja do medicinskih sestara. "Prečesto svoje odluke nije komunicirala jasno i argumentirano, nego polovično, neutemeljeno i nekonzistentno. Sjetimo se samo zabrane rada s PR agencijama", kaže. A problem je, smatra, i ton komunikacije, kojim se ne pokazuje razumijevanje za one koji su Vladinim odlukama pogođeni, nego se uporište za javnu diskusiju crpi na prebacivanju odgovornosti i međusobnom optuživanju. "Vlada bi zaista morala pokazati više razumijevanja za obične ljude i posljedice koje njezine odluke imaju, umjesto da se bavi obračunima sa svima koji se ne slažu s njezinim politikama i demonstracijom sile", zaključuje Čulić Fischer.

Skoko: Previše je bahatosti i podcjenjivanja građana…

Loša komunikacija jedan je od triju najvećih minusa aktualne Vlade. Ona je nekoordinirana, stihijska, bez jasne strategije te najčešće neprimjerena trenutku i građanima", kaže Božo Skoko, profesor na zagrebačkome Fakultetu političkih znanosti. Vlada se, smatra, previše oslanja na spinove, neslužbene informacije i naručene teme, a s građanima komunicira putem Facebooka i Twittera iako najveći dio njih ne koristi društvene mreže. "Neki dobri potezi pogrešno su iskomunicirani, pa je umjesto benefita Vlada dobila problem dodatnog objašnjavanja ili povlačenja pojedinih poteza", kaže Skoko. U komunikaciji Vlade, ocjenjuje, previše je bahatosti i podcjenjivanja građana.