Velike su inozemne banke početkom ovog tjedna dostavile Ministarstvu financija indikativne ponude vezane uz izdanje euroobveznica. Time su započete konkretnije pripreme za tu operaciju, a već idući tjedan mogao bi se definirati i krug aranžera izdanja u funkciji refinanciranja obvezničkog duga od 750 milijuna eura koji na naplatu stiže sredinom ožujka. Iako je raspoloženje investitora i dalje hirovito, a volatilnost jedno od važnijih obilježja europskog tržišta, europske su obveznice u ovom koraku prvi izbor, tim prije što su posljednji put vani takve izdane još prije godinu i pol.

Bijeg od kritika
U međuvremenu je Hrvatska dvaput išla na dolarsko izdanje, što je sada rezervna opcija. No lako je moguće da i ona dođe na red već do sredine godine. Među investicijskim bankarima procjenjuje se da bi to mogao biti tajming za drugi ovogodišnji izlazak na međunarodno tržište mada nakon velike ožujske obveze otplate država ove godine nema krupnijih inozemnih dospijeća, a gotovo pola milijarde dolara je u ovu godinu preneseno i od lanjskih obveznica. Usto što je i planom financiranja za 2011. država predvidjela veći dio potreba (re)financiranja namiriti u inozemstvu, računa se da će se zbog izbora jesen nastojati rasteretiti od operacija vanjskog zaduživanja države jer njih u pravilu prati halabuka poput “Vlada nas je opet zadužila”. Ovih se dana govori i o namjerama da dio dodatnih prihoda država ostvari i privatizacijom, ali pitanje je koliko će se time smanjiti potrebe zaduživanja, osobito kad je u isto vrijeme podebljan plan investicija u javnom sektoru koji se dijelom oslanja na dužničko financiranje javnih/državnih tvrtki.

Uza sve još nije baš zanemariv ni rizik ponovnog podbačaja proračunskih prihoda, što bi uz zamrznute rashode značilo nešto veći deficit od planiranog, bilo vidljiv ili skriven, kroz rast neplaćenih obveza. Državnim proračunom manjak je planiran na 14,9 milijardi ili 4,3% procijenjenog BDP-a, a na razini opće države 16,3 milijarde ili oko 5% BDP-a. Kad se deficitu dodaju obveze koje dolaze na naplatu, ukupne potrebe financiranja penju se na 23,4 milijarde kuna za državni proračun, odnosno gotovo 28 milijardi uključujući i izvanproračunske fondove. Središnja banka pak svoje procjene ukupnih potreba financiranja radi uz nešto širi obuhvat države, odnosno javnog sektora. Uz povrat duga umirovljenicima (oko 900 milijuna), potrebama se ističu Hrvatske autoceste kojima na naplatu stižu milijarde kuna kredita. U HNB-u barataju s oko 33 milijarde kuna ukupnih potreba javnog sektora za otplate dugova i financiranje deficita u 2011.

Teret jamstava
Dio analitičara pak smatra da su u smislu (re)financiranja podcijenjene potrebe lokalne države, što sugerira dodatnih milijardu-dvije potreba države u najširem smislu. A sve to ne uključuje potencijalni teret jamstava brodogradnji. Kad je posrijedi HAC, upućeni smatraju da će toj državnoj tvrtki za otplate dugova i financiranje aktivnosti ove godine trebati oko šest milijardi kuna kredita. U HAC-u su nam odgovorili kako ove godine trebaju refinancirati 430 milijuna eura ili oko 3,2 milijarde kuna zajmova. O ukupnim potrebama zaduživanja zasad, kažu, ne mogu govoriti jer Vlada tek treba odobriti plan poslovanja za 2011. Bude li on na tragu dinamike zacrtane u sklopu četverogodišnjeg plana građenja, održavanja i upravljanja (iz koje za 2011. proizlazi približno dvije milijarde kuna) i ove je godine realno očekivati da će prihodi (oko 2,5 milijarde kuna) u konačnici biti kratki pa uz nove kredite za otplate starih treba računati i s novim zaduživanjem. Samo je pitanje hoće li to biti za npr. 700, 800 milijuna ili milijardu kuna.

Spas u koncesiji?
Ukupna zaduženost HAC-a je na kraju 2010. iznosila 20,9 milijardi. Kako tvrde, u ukupnom dugu dugoročne su obveze sa 18,8 milijardi kuna potkraj rujna smanjene do kraja godine na 15,1 milijardu, dok su kratkoročne obveze sa 2,5 milijardi u posljednjem tromjesečju porasle na 5,82 milijarde. Zbog golemih obveza premijerkin se savjetnik Željko Lovrinčević ovih dana založio za koncesije za autoceste. To se, kaže, može riješiti relativno brzo, a i bolji je put do novca od ishitrenih privatizacija.