Prvi tjedni mandata nove Vlade prošli su u znaku porezne reforme, a nakon rasprava o njoj i njenim učincima na proračunske prihode, napokon će se vidjeti i kakvi su planovi za drugu, rashodnu stranu proračuna.

U Vladi se danas predstavljaju smjernice za izradu proračuna za 2017. Prema najavama, deficit opće države trebao bi i prema europskoj metodologiji biti ispod dva posto BDP-a, a taj se cilj dijelom oslanja i na ubrzanje gospodarskog rasta. Neslužbeno se čuje da pri izradi proračuna u Ministarstvu financija dogodine računaju na rast BDP-a od 3,2 posto.

Toliki rast znači povećanje nominalnog BDP-a za 10-ak milijardi i implicira oko tri milijarde kuna izdašnije proračunske prihode, ali tu je i trošak porezne reforme s utjecajem na smanjenje prihoda. Istodobno, izvjesno je da će se povećati i neke kategorije rashoda, i to ne samo oni koji ne utječu na deficit jer su povezani s projektima financiranim novcem EU fondova. Ministar Zdravko Marić već je nagovijestio porast izdataka za mirovine zbog 'troška' indeksacije od oko 600 mil. kuna. Porast će i rashodi za plaće, a iako je zasad teško govoriti o ishodu pregovora sa sindikatima, siugrno se računa na kompromis. Slično vrijedi i za izdvajanja za obranu.