Ministarstvo financija spremno je prihvatiti zahtjev poslodavaca za osnivanje interventnog fonda za privatni sektor kojem bi osnovna namjena bila davanje jamstava tvrtkama koje bi mogle imati poteškoća u refinanciranju svojih kreditnih zaduženja.

Međutim, zasad nije poznato hoće li u Zakon o izvršenju proračuna uključiti 15 milijardi kuna potencijalnih jamstava koliko traže poslodavci ili će se ići na promjenu iznosa“, kaže Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca koji je dodao da je traženih 15 milijardi paušalna procjena koja se može shvatiti i kao minimalistički zahtjev poslodavaca. ”U svakom slučaju morali smo od nečega krenuti“, kazao je Kuštrak. Visina jamstvenog fonda ipak će najviše ovisiti o procjeni koliki bi mogli biti potencijalni zahtjevi za jamstvima, a doznaje se da su zabrinutost zbog refinanciranja već iznijele neke ugledne tvrtke. Osim grana koje tradicionalno imaju kroničan problem s likvidnošću, poput tekstilne i drvne, bojazan u vezi sa zatvaranjem financijskih konstrukcija za iduću godinu zbog potencijalne nemogućnosti osiguranja refinanciranja iznijele su i neke turističke tvrtke. ”Iako davanje jamstava privatnim tvrtkama nije poželjna praksa u normalnim okolnostima, osnivanje interventnog fonda dobar je način da se zbog nedostatka kreditnih linija pokuša izbjeći slom zdravih tvrtki zbog nemogućnosti refinanciranja njihovih zaduženja”, kaže Borislav Škegro, predsjednik Uprave Quaestusa, ali i bivši ministar financija u čijem je mandatu postojala praksa davanja jamstava tvrtkama u privatnom vlasništvu.

Intervencija države kroz interventni fond, kako kaže Borislav Škegro, predsjednik Uprave Quaestusa, ipak ne bi trebala biti alat za spašavanje tvrtki koje nemaju tržišnu perspektivu. “Jamstva se ne bi smjela davati po principu ‘daj utopljeniku’ pa da si država na taj način svjesno stvori buduće troškove kad jamstva dođu na naplatu”, pojašnjava Škegro. To znači da će država morati utvrditi jasne kriterije pod kojima može uskočiti s jamstvima zdravim privatnim tvrtkama kako bi se lakše pojavile pred kreditnim odborima. U okviru kriterija trebat će jasno razlikovati vrste kreditnih zaduženja privatnih tvrtki, posebice kad je riječ o kompanijama s dominantnim vlasnikom, koji često na tvrtke prenose teret zaduženja za osobne potrebe.Za jasne kriterije odobravanja jamstava zalažu se i u upravama hrvatskih tvrtki iako većina zazire od javnog komentiranja eventualnih vlastitih potreba za potencijalnim intervencijama kako bi izbjegla priče o teškoćama u financiranju. U najvećoj privatnoj hrvatskoj kompaniji, Agrokoru, kažu kako pozdravljaju osnivanje fonda jer u većoj mjeri to rade i druge države. “Ne vidimo čak ni vjerojatnost da bi Agrokor mogao aplicirati za takvu pomoć, ali nekim industrijama, pogotovo onima više izvozno orijentiranima, takva bi intervencija mogla biti koristi”, kaže Anja Linić, glasnogovornica Agrokora. Iz bankarskih se krugova pak neslužbeno doznaje da prva kratkoročna Agrokorova zaduženja na naplatu stižu tek krajem iduće godine. U Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja neslužbeno se čuje kako se ne moraju sva jamstva države smatrati i potporom.