Pola godine nakon Brodarskog instituta još jedna tvrtka iz državnog portfelja odlazi u likvidaciju. Nakon dugogodišnje neodlučnosti, Upravno vijeće CERP-a u kojem uglavnom sjede članovi Vlade, iniciralo je nedavno postupak gašenja zagrebačkog Vjesnika, nekadašnje najveće tiskarske i izdavačke kuće, a odluka će se početi provoditi za nešto manje od mjesec dana.

Predstavnici dioničara, a najveći su HZMO (40,12%), CERP (12,84) i Fond hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji (24,49%), o tomu će formalno odlučivati na glavnoj skupštini 5. srpnja.

Kobni Covid i inflacija
Taj oštar i nepopularan rez, Vlada je odlučila poduzeti kako bi okončala daljnja produbljenja krize i neizvjesnosti. Oba slučaja, osim zbog nestajanja iz gospodarskog života, u fokusu javnosti su inače i zbog različitih interesa oko vrijednih nekretnina u središtu Zagreba na kojima su te tvrtke poslovale.

Upravo vrijednost nekretnine Vjesnikovog kompleksa, u kojemu sama tvrtka Vjesnik ima 20% udjela, prije nekoliko godina aktualni predsjednik Uprave Ilija Nedić vidio je kao temelj za program restrukturiranja kojim bi se omogućio nastavak poslovanja.

S njegovim dolaskom, nakon godina minusa, Vjesnik je uspio konačno tekuće poslovanje dovesti pod kontrolu i u plus, čak i povećati broj kupaca. Međutim, za nastavak poslovanja potrebno je rasteretiti tvrtku starih, akumuliranih gubitaka, koje iz tekućeg poslovanja nije moguće zatvoriti.

Najviše od svega, za nastavak je potrebno obnavljanje dotrajalog tehnološkog parka, jer tiskarski strojevi stari su 25 i više godina, a zbog dugogodišnjih problema s likvidnošću nisu ni adekvatno održavani.

Većinskom vlasniku, državi, predložen je stoga program restrukturiranja, čija je ideja, ukratko, bila da se tiskaru izmjesti s postojeće lokacije na novu, izvan središta grada, te da država od tvrtke otkupi njezin vlasnički udjel u Vjesnikovom kompleksu.

To bi bio i osnov za dokapitalizaciju i omogućavanje potrebnog obnavljanja dotrajalog tehnološkog parka i daljnjeg opstanka Vjesnika. No, sve se to događalo prije pandemije, s kojom je uslijedio negativan trend i pad potražnje na grafičkom tržištu, što je ostavilo traga i u poslovnim rezultatima.

Dodatan udarac Vjesniku je zadalo i poskupljenje troškova materijala i energije, kao i gašenje jednog od tiskarskih strojeva, čije dijelove nije moguće nabaviti.

Što s kompleksom?
Vjesnik je, inače, Vlada već odavno skinula s popisa tvrtki od strateškog interesa, a budući da je riječ o strojevima čija nabava predstavlja velik izdatak, jer koštaju poput “broda”, od 8 do 20 milijuna eura, povučena je na kraju crta i zaključeno da država nema interes nastaviti ulagati u grafičku industriju, u kojoj je privatni sektor već odavno preuzeo primat nad Vjesnikom.

Potvrđuje to i predstavnik radnika u Nadzornom odboru Vjesnika Tvrtko Gretić, koji kaže kako se tijekom razgovora s nekoliko posljednjih ministara nadležnih za državnu imovinu jasno dalo do znanja da država nema namjeru pokrivati neprofitabilnost industrije, te da ulaganje u revitalizaciju djelatnosti nema perspektivu.

Sindikat grafičara i medija podupirao je nastojanja Uprave i prijedlog koji obuhvaća izmještanje tiskare, no kada je postalo jasno da to nije opcija, fokus su predstavnici radnika prebacili na zaštitu prava preostalih 160-ak, od kojih velik broj ima nekoliko godina do mirovine.

Radnicima će otpremnine biti isplaćene, a svim vjerovnicima obveze podmirene, nakon što se pokrene likvidacijski proces. Njega bi, prema prijedlogu većinskog vlasnika, trebao voditi Tomislav Orehovec, inače isti likvidator kojemu je povjeren postupak u slučaju Brodarskog instituta.

O slučaju će se vrlo brzo očitovati i u Banskim dvorima, budući da je odlukom CERP-a o gašenju Vjesnika predviđeno da Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine pokrene postupak kako bi Vlada formalno donijela odluku o stjecanju Vjesnikovog suvlasničkog udjela u tom napuštenom kompleksu.

Što će biti daljnja sudbina te imovine s ogromnim potencijalom, država će dalje odlučivati s ostalim suvlasnicima.