Vlada je danas u Hrvatski sabor uputila prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju kojim, po riječima ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, mirovinski sustav želi učiniti dugotrajno održivim te socijalno prilagodljivim i odgovornim, pri čemu predlaže povećanje životne dobi za umirovljenje od 2031. godine.

Prema Vladinu prijedlogu, koji je usklađen sa zakonodavstvom Europske unije, u razdoblju od 2014. do 2030. godine zadržali bi se isti uvjeti starosne dobi za stjecanje starosne i prijevremene starosne mirovine za žene koji su propisani važećim zakonom.

Također, i za muškarce bi sve do 2030. godine ostali sadašnji uvjeti starosne dobi od 65 godina života, a od 1. siječnja 2031. godine nadalje postupno bi se povećavala starosna dob za stjecanje prava na prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu po tri mjeseca svake godine, zaključno do 2037.

Stoga bi se tek počevši od 1. siječnja 2038. godine pravo na starosnu mirovinu stjecalo sa 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a pravo na prijevremenu starosnu mirovinu sa 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža.

Mrsić upozorava da Vladini podaci ukazuju da će 2030. godine u Hrvatskoj biti 370.000 otvorenih radnih mjesta za koje neće biti dovoljno radne snage.

Za osiguranike koji imaju 60 godina života i 41 godinu radnog staža, Vlada predlaže odlazak u punu starosnu mirovinu bez penalizacije.

Također se uvodi institut pune starosne mirovine, sa 65 godina života i 35 godina mirovinskog staža, uz prijelazne odredbe za žene.

Uvodi se i blaža penalizacija za starosnu mirovinu ovisno o dužini radnog staža, ali i jača za one koji u mirovinu odlaze ranije.

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu bez penalizacije predlaže se za one koji završe na burzi zbog stečaja, a imaju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu, te ako se ne zaposle u roku dvije godine.

Mrsić je najavio borbu protiv neopravdanih odlazaka u invalidsku mirovinu, i to redovitim liječničkim kontrolama svake tri godine i izvanrednim nadzorom.

Vlada predlaže institut privremene invalidske mirovine za one koji nakon završene rehabilitacije ostanu nezaposleni duže od pet godina, uz uvjet 58 godina života.

Uvodi se minimalna mirovina koja zamjenjuje najnižu i ona se određuje u visini od sto posto aktualne vrijednosti mirovine za svaku godinu mirovinskog staža.

U Vladinu prijedlogu redefinira se osnovna mirovina za osiguranike koji odlaze u mirovinu iz prvog i drugog mirovinskog stupa, što omogućuje onima koji u mirovinu odlaze 2027. godine i dalje, da ta mirovina bude 60 posto plaće. Uvjet za to je vraćanje dodatka od 27 posto za mirovine za korisnike mirovina iz drugog stupa.

Sustav se, prema prijedlogu, razdvaja na dva dijela – radničkih mirovina i mirovina određenih prema posebnim zakonima, jer je njihovo financiranje različito: prve se financiraju iz doprinosa, a druge iz proračuna.

Stoga se uvodi dvostruki način usklađivanja mirovina – za radničke se uvodi rotirajuća formula tako da se one 70 posto usklađuju s povoljnijim faktorom, a 30 posto s nepovoljnijim što će, po Mrsićevoj ocjeni, omogućiti održavanje razine prosječnih mirovina na oko 40 posto prosječne plaće.

Usklađivanje mirovina vezanih uz posebne zakone radilo bi se ako je realni rast BDP-a u svakom od tri prethodna uzastopna tromjesečja najmanje dva posto u odnosu na ista tromjesečja prethodne godine i ako je deficit državnog proračuna manji od tri posto. "Ako imamo prostora u proračunu one će se usklađivati, a ako nemamo čekat ćemo bolje dane", kaže Mrsić.

Što se tiče isplata mirovina, godišnje se preko 120 milijuna kuna troši na isplate putem pošte u gotovini pa se predlaže da se mirovine primaju putem banaka, osim za one koji u svom mjestu nemaju poštanski ured i za teške invalide.

Procjenjuje se da bi se prema novom prijedlogu zakona rashodi za mirovine smanjili za 85 milijuna kuna u 2014. godini i za 150 milijuna kuna u 2015. u odnosu na rashode koji bi bili prema sadašnjem zakonu.

Komentirajući zaplet oko OIB-a, Mrsić je rekao kako je utvrđeno da je od 5400 građana Hrvatske, koji nisu imali OIB i kojima se nije ni mogao dodijeliti jer nisu imali važeći JMBG, njih 2600 je dostavilo JMBG, a oko 2400 ga nema. U preko 1100 slučajeva utvrđeno je da osiguranici kojima se isplaćuju mirovine u Hrvatskoj nisu niti na biračkom popisu pa treba vidjeti jesu li u Hrvatskoj ili nisu.