Prosječan spremnik benzina danas ipak neće poskupjeti za oko 4,5 niti će onaj dizelskog goriva biti za prosječno 12 eura skuplji, što su sugerirale dojučerašnje računice. Nakon što su cijene nafte na svjetskom tržištu preskočile granicu od 100 dolara po barelu, stigavši već jučer ujutro na 107, Vlada je u ponedjeljak održala izvanrednu sjednicu na kojoj je, slično kao prije četiri godine, donijela dvije uredbe u cilju ublažavanja rasta cijena.

Radi sprječavanja lančanog rasta troškova u gospodarstvu te zaštite životnog standarda kućanstava posegnula je za kombinacijom “plafoniranja” maloprodajnih cijena naftnih derivata i intervencijom u sustav trošarina za dizelsko gorivo, čime dio ukupnog tereta snose trgovci (preko ograničenja premija), a dio država (preko trošarine i PDV-a). U 2022. godini to je bio odgovor na poremećaje na globalnom tržištu uzrokovane ratom u Ukrajini, a sad je interveniranje potaknuto ratom u Iranu i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi 20 posto svjetske trgovine naftom. Osim tog zajedničkog nazivnika, današnje i tadašnje okolnosti u više se elemenata i razlikuju.

Koliko god će većina onih koje ovih dana čeka “tankanje” spremnika automobila biti zadovoljna što će im račun porasti manje nego što bi to bilo bez Vladine intervencije, dio ekonomista s dosta zadrške gleda na novi neselektivni, linearni intervencionizam.

“Interveniranje ima smisla ‘na izvoru’, odnosno u dijelu kojim se sprječava lančani rast troškova u gospodarstvu i poljoprivredi te izgledno prelijevanje na opću razinu cijena, a ne i izravno interveniranje na potrošnji”, kaže jedan od njih. Dodaje kako se time de facto subvencioniraju i oni koji kojima ta vrsta amortizera nije potrebna pa zagovara selektivan pristup i rješavanje cjenovnih udara kroz mehanizme ciljane socijalne politike, odnosno pomoći onima kojima je potrebna.

Kako bilo, u Vladi su iznijeli usporedbe što bi se dogodilo s cijenama goriva bez najnovijih mjera, a koliko će poskupjeti s njima. Cijena eurodizela bez dviju uredbi od danas pa u iduća dva tjedna iznosila bi 1,72 eura po litri ili 24 centa više od jučerašnjih 1,48 eura, dok će uz njih poskupjeti samo sedam centi, na 1,55 eura. Eurosuper bi bez Vladinih mjera danas bio na 1,55 eura po litri, što je devet centi više nego dan prije, a zahvaljujući intervenciji cijena mu raste samo četiri centa, na 1,50 eura.

Krhko okruženje

Za poljoprivrednike intervencija znači poskupljenje plavog dizela od samo devet centi, na 0,89 eura, a ne na 1,06 eura po litri, koliko bi stajao bez nje. Isto tako, njome se znatno ublažava povećanje cijena ukapljenog naftnog plina za spremnike koji umjesto poskupljenja za 20 centi, na 1,87 eura po kilogramu, poskupljuje samo tri centa (na 1,7 eura). Konačno, u slučaju UNP-a u bocama kilogram poskupljuje na za samo dva umjesto 20 centi, tj. po novome mu cijena raste na 2,4, a ne na 2,58 eura. Najviši iznosi maloprodajnih cijena određeni Uredbom uključuju jediničnu cijenu naftnog derivata, trošarinu i PDV i na području Republike Hrvatske to je maksimum koji trgovci naftnim derivatima smiju primjenjivati.

Koji sat nakon sjednice Vlade u ponedjeljak komentarom na ponovnu regulaciju cijena oglasili su se i iz Ine. “Unatoč svim izazovima, Ina poštuje propise i regulative te čini sve kako bi, kao najjača hrvatska strateška tvrtka, osigurala redovitu opskrbu potrošača gorivom”, kažu.

INOVACIJA

Hrvatska zubarska stolica koja redefinira dentalnu industriju

Od betona do fotonapona

Zelena gradnja više nije trend već postaje standard

S obzirom na trenutačne geopolitičke neizvjesnosti, uključujući rat koji je u tijeku na Bliskom istoku, tržišno okruženje ostaje krhko, upozoravaju. Dodaju i kako je u takvim okolnostima važno da sve tržišne intervencije budu pažljivo uravnotežene kako bi se izbjegli ozbiljni poremećaji u ravnoteži ponude i potražnje. “Dugoročno, samo tržište je najbolji regulator”, zaključuju u toj naftnoj kompaniji.

Premijer Plenković, pak, ističe da se do predstavljenog izračuna cijena došlo detaljnom analizom i praćenjem razvoja situacije na međunarodnom tržištu nafte i energenata u proteklom tjednu. Najnovijim mjerama Vlada, kaže, želi poslati poruku građanima i gospodarstvu da vodi računa o interesima i jednih i drugih te da uvijek radi na zaštiti hrvatskih interesa. Naglasio je da je i u dosadašnjim krizama pokazala da unatoč različitim prijetnjama za hrvatsko gospodarstvo zna voditi Hrvatsku, donositi odluke i voditi politiku koja omogućuje sigurnu opskrbu i priuštive cijene energenata te koja vodi računa o socijalnoj koheziji.

Pravodobna reakcija

Sve u svemu, nakon što je od 27. veljače, odnosno prije eskalacije sukoba na Bliskom istoku, barel sirove nafte s cijene od 71 dolara u samo desetak dana skočio 50 posto, na 107 dolara, tijekom proteklog vikenda zaključeno je da je nužna “pravodobna, odgovorna i brza reakcija”.

U idućim tjednima pratit će se zbivanja na i na međunarodnom tržištu i na domaćem terenu, a ovisno o daljnjem razvoju situacije pravodobno će se prilagođavati mjere, poručio je i ministar gospodarstva Šušnjar. Ukratko, ako se poremećaji na tržištu nastave, Vlada je spremna primijeniti i dodatne mjere kako bi zaštitila građane, kućanstva i gospodarstvo od mogućih cjenovnih šokova.

Daljnji tijek sukoba na Bliskom istoku i pratećih trgovinskih poremećaja teško je predvidjeti. U okolnostima neizvjesnosti među analitičarima se smatra da je relativno brzo moguće i testiranje sljedećega praga cijene nafte od 120 dolara. Sadašnje turbulencije mogle bi se pokazati prolaznim ako se Hormuz brzo otvori. Kako u osvrtu na trenutačnu situaciju na Ekonomskom labu ističe Velimir Šonje, u suprotnom ulazimo u razdoblje neizvjesnosti s najmanje dva puta većim prosječnim cijenama nafte ove u odnosu na prošlu godinu, kada je prosječna cijena (Brent) iznosila 69 dolara za barel.