U ponedjeljak ćemo prvi put od osamostaljenja Hrvatske doznati kolike su točno cijene svih nekretnina u Hrvatskoj.

Znači, stanova, kuća, građevinskog zemljišta, poljoprivrednih zemljišta, šuma i druge nepokretne imovine, koja je u nas glavni oblik štednje i čuvanja vrijednosti građana te nerijetko jedan od najvrednijih resursa koje u bilancama knjiže tvrtke. Sve to što je dosad bilo predmetom "odokativnih" i inih procjena raznih vještaka, za to će sada država imati vlastite službene tablice. Nešto kao u slučaju tablica s procijenjenom vrijednosti automobila, kod njihove kupoprodaje.

160 stranica studije
Te nekretninske tablice rezultat su više od 160 stranica debele studije "Pregled tržišta nekretnina RH 2012.-2017." koju je prošli tjedan dovršio Ekonomski institut u Zagrebu (EIZ) i to po narudžbi Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, odnosno Vlade, a koja će se danas objaviti. Ministar Pregrad Štromar izjavio je za Poslovni dnevnik da je ta publikacija proizašla iz Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina donesenog prije tri godine, a kojem je cilj onemogućiti ponavljanje nekretninskog balona. Inače, riječ je o katalizatoru krize iz 2008. "Cilj je izbjeći tržišne, odnosno cjenovne balone koje uzrokuje nedostatak relevantnih podataka, a upravo takvi baloni mogu imati za posljedicu izazivanje nekretninske tržišne krize, ali posljedično i ekonomske krize", naglašava Štromar.

Dodaje da će ministarstvo od sada ovu analizu objavljivati jednom godišnje. Smatra da će biti važna građanima da saznaju koliko im okvirno vrijede nekretnine i da mogu planirati rješenje stambenog pitanja, zatim građevinskoj industriji u boljem planiranju, ali i procjeniteljima koji rade za sud i gospodarstvo. Upravo je ovo potonje iznimno važno za sve tvrtke u Hrvatskoj. Službeno nam to još nitko nije želio komentirati, ali prvi konkretan rezultat Štromarove studije mogao bi biti tsunami revizija bilanci dioničkih društava izlistanih na Zagrebačkoj burzi. U idućem naletu i drugih poduzeća u Hrvatskoj.

Dosad su, naime, sve tvrtke u Hrvatskoj, ako bi u svoju bilancu upisivale vlasništvo nad nekretninama, to radile kroz angažman neovisnih stručnjaka. Oni bi zatim radili svoje procjene vrijednosti nekretnina, koje bi mogle dosta odstupati. Za to su mogli koristiti podatke portala preko kojih se prodaju nekretnine, podatke banaka, građevinara i drugih izvora. No, nerijetko se događalo da oko tih procjena postoje ozbiljna neslaganja. Ili su se bilance napuhivale ili umjetno umanjivale.

Porezna uprava i investitori će to sada moći prepoznati, jer će država ovom studijom imati nacionalni "benchmark". Štromar navodi da će studija pomoći i državi da bolje planira POS te druge slične mjere.  "S obzirom na nesrazmjer u cijenama, ali i samoj ponudi na nekretninskom tržištu, lakše ćemo u suradnji s gradovima i općinama planirati gradnju novih POS stanova tamo gdje su potrebni, jer POS stanovi u pojedinim gradovima uz obalu su i dvostruko jeftiniji od onih na tržištu", kaže Štromar.

Ovo istraživanje temelj je i za druge mjere o kojima zasad u Vladi ne spominje. Izvjesno je da će ono poslužiti Poreznoj upravi kod određivanja poreza na kupoprodaju nekretnina, zatim kod nasljeđivanja, ali i kao novi korak u pripremi Hrvatske za uvođenje poreza na nekretnine. Maruška Vizek, ravnateljica EIZ-a na marginama je mini-investicijske konferencije, koju je u Splitu prošli tjedan organizirao Hrvatski telekom za predstavnike medija, otkrila prve tri brojke iz studije.

Navela je prosječnu tržišnu vrijednost (po aritmetičkoj sredini) poljoprivrednog zemljišta (1,82 kune po kvadratu), građevinskog zemljišta (278 kuna po kvadratu) i šumskog zemljišta (2,03 kuna po kvadratu), i to na nivou cijele Hrvatske. Više od toga nije željela reći, pravdajući se da Štromar treba prvi službeno predstaviti studiju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Stanje po županijama
U međuvremenu je internetskom portalu – tportal dala medijan cijena stanova u svim županijama i još niz podataka. Tako smo doznali da je u Zagrebu 50 posto stanova po kvadratu prodano za više od 8774 kuna, a polovica ispod te cijene. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji medijan za stanove je 12.664 kune po kvadratu. Slijede Splitsko-dalmatinska županija (10.950 kuna), Primorsko-goranska (8915 kuna) dok je po prosjeku cijene kvadrata stana na dnu Vukovarsko-srijemska županija (2636 kuna).

Ministarstvo je bilo opreznije i naglašava da je studija prvi korak u pripremama za izradu metodologije za masovnu procjenu vrijednosti nekretnina. Štromar je još oprezniji. Upozorava da se studija temelji na analizi kupoprodajnih ugovora s kojima raspolaže Porezna uprava. "Uočili smo nesrazmjer u cijenama, broj transakcija, ali i da na cijene snažno utječu turizam i prosječni godišnji ostvareni neto dohodak", zaključuje ministar Štromar.