Zbog katastrofalne situacije u državnim tvrtkama i zbog činjenice da je gospodarstvo u teškoj krizi, Vlada ne odustaje od namjere da se režu prava radnika i da uprave u pregovorima sa sindikatima pokušaju dogovoriti izmjene kolektivnih ugovora, piše Jutarnji list.

Naime, tvrtke u većinskom državnom vlasništvu u prvih šest mjeseci ove godine poslovale su sa gubitkom od 600 milijuna kuna, nove uprave u većini tvrtki nisu uspjele zaustaviti negativni trend u poslovanju, troškovi za plaće zaposlenih i dalje rastu, a dugovanja premašuju 4 milijarde kuna. Na zadnjoj sjednici Vlada je poništila zaključak o kolektivnom pregovaranju od 02. kolovoza jer su shvatili da se ne može jednako ponašati prema tvrtkama koje posluju dobro i prema onima koji su najveći gubitaši, piše list.

Zato će onima koji posluju s plusom smanjiti povlastice u manjoj mjeri, a gubitašima će zamrznuti božićnice i regrese, smanjiti naknade za prijevoz, dnevnice, dopunsko osiguranje, otpremnine… Sindikati se, unatoč enormnim gubicima u njihovim tvrtkama i unatoč tome što su plaće već smanjene u javnom sektoru i državnim službama, bune protiv bilo kakvih rezova. Analitičari smatraju da su radnici u državnim tvrtkama predobro plaćeni, a sada se ponašaju kao da su te tvrtke njihovo vlasništvo i ne shvaćaju da njihove povlastice financiraju porezni obveznici. “Svi ti ugovori moraju se mijenjati. U javnim tvrtkama postoji višak preplaćenih radnika. Koliko će vlada imati potporu za svoje planove kod novih uprava, treba vidjeti. Jer uprave su u problemima, s jedne strane moraju investirati, a s druge čeka ih restrukturiranje. Ne može biti ili jedno ili drugo, već mora doći i do jednog i do drugog”, upozorava ekonomist Željko Lovrinčević . 

Javne tvrtke i tvrtke u većinskom državnom vlasništvu u roku od mjesec dana Vladi moraju prezentirati plan ušteda koje će napraviti smanjenjem prava iz kolektivnih ugovora. Iako je zaključak o kolektivnom pregovaranju Vlada povukla prije dva tjedna, zahtjev za smanjenjem troškova i dalje je na snazi, a jedina razlika je u tome da se od svih tvrtki ne očekuje ista razina ušteda, piše list.