Mandarine, klementine i šipci iz Turske, kivi iz Grčke i Italije, avokado iz Portugala, naranče iz Grčke, grožđe i šljive iz Južnoafričke Republike, breskve iz Čilea, kruške iz Kine, mini lubenice iz Brazila, patlidžan, komorač, mladi luk i srebrenac iz Italije, ljubičasti, kao i hokaido tikve, iz Nizozemske, koraba iz Španjolske…
Tek za većinu jabuka, kelja i kupusa, krumpira, salate kristalke… ovih je dana jasno da su iz Hrvatske, pa nije čudno što nam se deficit vanjskotrgovinske bilance u voću i povrću svake godine produbljuje. U prvih 10 mjeseci lanjske godine, prema podacima HGK, uvezli smo voća i povrća u vrijednosti 638 milijuna eura, a u istom tom razdoblju godinu ranije za 572,2 milijuna.
Rinfuza roba pod povećalom
“Na ‘kištrama’ uvoznog voća i povrća trgovci su deklaracije s porijeklom robe dosad skrivali kao zmija noge”, priča domaći povrćar i predsjednik Odbora za povrće i krumpir Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Toni Grossi, koji je lani zbog poljskih tikvica svoje besplatno razvozio po Zagrebu i okolici, sve kako ih ne bi, kao i lubenice prije toga – zaorao. Prodao bi ih on trgovcima i za 10 centi po kilogramu, svjestan je da je robe u jednom trenutku na tržištu bilo previše – no potrošačima se, tvrdi, servirala samo uvozna. Ipak, otkako je početkom godine na snagu stupio pravilnik o tržišnim standardima za sektor voća i povrća koji, među ostalim, od trgovaca traži isticanje porijekla rasute robe jednakom veličinom fonta kakvim se ističe cijena, potrošači su sada, uvjeren je, puno svjesniji što i odakle kupuju.
Teško je ne primijetiti kako pravilnik kod niza trgovaca još u potpunoj mjeri nije zaživio, no dojam je kako je trenutačno najgore na tržnicama. Novim pravilima, naime, ne podliježu OPG-i koji, podrazumijeva se, prodaju samo domaću robu.
“Ima nepravilnosti, posebice kod manjih trgovaca. No, ja sam zadovoljan”, objašnjava Grossi, ističući kako je u dućanima i puno zapakiranog voća i povrća, u celofanu ili mrežici gdje se porijeklo robe ‘skriva’ sitnim slovima na etiketi, ali je to, nažalost, dozvoljeno. Pravilnik se tiče samo rinfuzne robe.
“Vrijeme je prilagodbe i trenutačno je bolje opominjati umjesto kažnjavati trgovce”, napominje. A istodobno i educirati potrošače da kupnjom domaćeg voća i povrća pomažu hrvatskoj poljoprivredi. “Ako zaustavimo pad poljoprivredne proizvodnje, tek onda možemo očekivati rast”, zaključio je.
Da je nekima ‘lakše’ plaćati kazne umjesto igrati po pravilima, ili se još ne snalaze, govori i činjenica da je poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata od početka godina obavila 55 nadzora i u 21 slučaju utvrdila nepridržavanje propisanih tržišnih standarda, među kojima i neisticanje podataka o zemlji podrijetla u odnosu na cijenu, odgovaraju iz DIRH-a, kao i da je u tijeku pokretanje prekršajnih postupaka, a nadzori se nastavljaju.
Iz sektora za trgovinu HGK kažu kako su trgovci, kao i uvijek do sada, pokazali spremnost za provođenje pozitivnih zakonskih propisa pa tako i pravilnika o kojem je riječ.
“Određene poteškoće na početku implementacije zabilježene su jer za ovaj, kao i za svaki novi propis, treba određeno vrijeme za prilagodbu”, napominju te dodaju kako je, kako bi se olakšala implementacija u praksi i otklonile tehničke poteškoće, s iskustvima članica Udruženja trgovine HGK upoznato resorno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
U interesu potrošača
“Prema novom Pravilniku, ispod obuhvaćene kategorije proizvoda treba biti naveden podatak o zemlji porijekla – puni naziv i u veličini fonta kojim je istaknuta cijena, što predstavlja problem za male trgovine jer sve nemaju printere. Nakon informiranja o stanju na terenu, dostavljeno tumačenje Ministarstva kaže da je prikladno podatak o zemlji podrijetla napisati i pisaćim priborom koji ostavlja trajan trag (marker, flomaster).
Izazova ima i u tumačenju iskazivanja zemlje porijekla u katalogu budući da isto nije razvidno iz Pravilnika”, tvrde iz HGK. Katalog vrijedi više dana unutar kojih za određenu kategoriju proizvodi mogu biti dostavljeni iz različitih izvora nabave. A nejasnoća, dodaju, ima i oko isticanja cijena na plakatima na ulazu u prodavaonicu – kazali pa čekaju “dodatna pojašnjenja”. Slično kažu i u HUP-u.
