Novi američki rekord u skupljanju kapitala putem inicijalne javne ponude postavila je Visa, kartičarska kompanija s iznosom od 17,9 milijardi dolara. Američki broj jedan do tada je držao AT&T s prikupljanih 10,6 milijardi dolara u 2000. godini. Banke koje su otpisale velike iznose zbog krize na američkom tržištu, kao što su JPMorgan Chase i Goldman Sachs, prodale su 406 milijuna Visinih dionica za 44 dolara po komadu, što je dva dolara više od najviše moguće cijene koja je predstavljena u prospektu. Analitičari pretpostavljaju da će treća najveća američka banka koja je najveći dioničar Vise od ovog IPO-a dobiti otprilike 1,26 milijardi dolara, dok će svih šest najvećih banaka dioničara, među kojima je i JPMorgan, prikupiti otprilike 3,2 milijarde dolara. Osim toga, preostale bančine dionice klase B vrijede oko 2,84 milijarde dolara, a oko 700 milijuna dolara ostavila je “sa strane” za pokrivanje troškova povezanih s Visinim parničenjima. Na svjetskoj razini najveći IPO-i su postizali nešto veće brojke. Tako prvo mjesto sa gotovo 22 milijarde dolara uvjerljivo još od 2006. drži Industrial and Commercial Bank of China (ICBC).

Također, i drugo mjesto drži jedna azijska kompanija. To je japanski mobilni operater NTT sa 18,4 milijarde dolara od 1998. Visin IPO plasirao se na treće mjesto najvećih svjetskih IPO-a svih vremena. Prema podacima Newsweeka, četvrto mjesto drži talijanska energetska kompanija Enel, dok u pet najvećih ulazi i japanski Nippon. Potražnja za Visinim dionicama koja je pak postigla najveći oporavak u proteklih pet godina, mogla bi povećati stagnirajuću potražnju za IPO-ima u SAD-u. Udjeli klase A ove kartičarske kompanije raspoređeni su za trgovinu još u utorak na njujorškoj burzi pod tickerom oznake V. Ako bi se potražnja još povećala, banke su joj spremne udovoljiti na način da će plasirati još 40,6 milijuna dionica. Prema prvim podacima sa burze, trgovanje Visinim dionicama u srijedu je otvoreno sa 59,50 dolara, što je 35 dolara više od cijene od 44 dolara koliko je bila dionica u javnoj ponudi. Visa, koja posjeduje drugu najveću kartičarsku mrežu, od svojih se konkurenata American Expressa i Discover Financial Servicesa razlikuje po tome što samo prosljeđuje transakcije umjesto davanja zajmova potrošačima. Financijski konzultanti smatraju kako je Visin poslovni model fantastičan upravo zbog toga što ne preuzima kreditne rizike na sebe. Predviđa se da će čak 55 posto svih transakcija u SAD-u do 2011. biti obavljeno putem Visinih kartica, dok je ta brojka u 2005. bila 40 posto. Iako je u početku kartica bila zamišljena kao neprofitna usluga banaka i drugih kompanija, njezin Master Card je imao povrat od 440 posto u newyorškoj trgovini tijekom svojeg IPO-a tijekom dvije godine, što je očaravajući rezultat ako se usporedi s American Expressovim padom od 21 posto te 39-postotnim gubitkom DFS-a nakon što ga se prošle godine riješio Morgan Stanley.