Viceguverner HNB-a Michael Faulend rekao je danas u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog kako uvođenje eura nije utjecalo na životni standard ljudi u državama koje su ga uvele, a ekonomski stručnjak Mladen Vedriš rekao je da euro neće dovesti do veće razine porasta cijena, koji imamo i danas bez eura, te naglasio važnost provođenja ozbiljnih strukturnih reformi, piše HRT.

Vlada je predstavila prijedlog Zakona o uvođenju eura. Od 5. rujna u cijeloj bi zemlji cijene trebale biti iskazane i u kunama i u eurima, a to će se protegnuti i na cijelu 2023.

Posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić rekao je da su iskustva drugih država pokazala da je jedan od najvećih strahova stanovništva pritisak na rast cijena zbog same činjenice uvođenja eura. Upravo zbog toga posebnu pozornost pridali su zaštiti potrošača, dodao je.

– Točno je da su iskustva drugih država pokazala da postoji određeni blagi pritisak na porast cijena, ali jednokratni, u trenucima uvođenja, rekao je Savić.

– Ne očekujemo da ulazak u eurozonu zbog same te činjenice kreira dodatni inflacijskih pritisak, ali posebnu pozornost posvetit ćemo svim mehanizmima koji utječu na neopravdano povećanje cijena zbog ulaska u europodručje, rekao je.

Njemački primjer

Viceguverner HNB-a Michael Faulend ispričao je priču iz Njemačke iz vremena kad je ta zemlja uvodila euro – cijene određenih usluga u restoranima bitno su porasle, možda čak i 30-ak, 40 posto, u jednom trenutku.

– Jedan moj kolega Nijemac mi je rekao kako mu svi njegovi prijatelji pričaju o tome kako su strahovito porasle cijene. On je isto bio ekonomist kao ja, rekoh: “Hans, gledaj, mi smo ekonomisti, ako vrijedi tržišna ekonomija, jednostavno, potražnja će se smanjiti i ponuda će biti prisiljena spustiti cijene”. Nije prošlo šest mjeseci i to se zaista i dogodilo, rekao je Faulend, dodavši da “konkurencija radi svoj posao”.

Poručio je kako uvođenje eura neće iole bitno utjecati na opći rast cijena, te da je to pokazao slučaj svih drugih zemalja koje su uvodile euro u dosadašnjem razdoblju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

– I ono što se jasno vidi je da uvođenje eura nije utjecalo na životni standard ljudi, rekao je Faulend, dodavši da to potvrđuju ankete koje pokazuju da nakon uvođenja eura postoji ogromna podrška euru.

– Znači, ljudi nisu izgubili životni standard, poručio je.

Faulend je zaključio kako uvođenje eura na same cijene neće uopće bitno djelovati te da zbog toga građani ne trebaju strahovati da će izgubiti životni standard.

Neće biti većeg rasta cijena

Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš rekao je da euro neće dovesti do veće razine porasta cijena.

– Mi porast cijena imamo i danas bez eura. Pogledajte, troškovi energije rastu enormno, troškovi prijevoza, troškovi hrane… Prema tome, drugi su suštinski uzroci inflacije koji dovode tada do situacije koja ugrožava život nas građana. Samo uvođenje eura, to možda marginalno u jednom času potakne, ali nije presudno, rekao je Vedriš.

Vedriš je rekao da je suština kod uvođenja eura ono o čemu se najmanje govori – kako će utjecati na poslovanje gospodarstva, pojedine industrijske grane, pojedine grane ekonomije u cjelini. Upitan hoće li euro doprinijeti kvaliteti ekonomije, Vedriš je odgovorio da nije optimist.

– Za mene je još uvijek pravi čas da prvenstveno Vlada naruči od ozbiljne adrese, recimo, Ekonomskog instituta, sektorsku analizu kako će utjecati euro, od turizma, IT-a, drvne industrije, na pojedine sektore. Ako je, recimo, Malta bila spremna učiniti takav jedan napor, svaka država napravila je ozbiljnu analizu što znači uvođenje eura za konkurentnost njene ekonomije, zapošljavanje, izvoz… Kad dobijemo takav dokument, onda me pitajte ima li euro smisla ili nema, rekao je Vedriš.

Savić je rekao kako pripreme za ulazak u europodručje traju već jako dugo, da je proanalizirano na nacionalnoj razini koji su koristi i troškovi uvođenja eura, te da analiza pokazuje da su koristi veće, značajnije i dugotrajnije od troškova uvođenja.

‘Euro sankcionira našu pasivnost’

Potpredsjednik HGK za trgovinu i financije Josip Zaher rekao je da se i danas cijene mogu dizati – ekonomija je tržišna, nitko ne sprječava rast marži ni dizanje cijena. Zbog toga je, kaže, siguran da neće doći do povećanja zbog uvođenja eura.

– Trgovine i trgovački centri zbog velike konkurentnosti i konkurencije neće dizati i zaokruživati cijene jer to, ako žele, mogu raditi i danas. Ali inflatorni pritisak koji imamo danas ni u kojem slučaju ne bih htio povezati da nam netko s 1. 1. govori da je trgovina digla cijene, rekao je Zaher.

Vedriš je rekao kako je činjenica da do sada nismo vodili samostalnu monetarnu politiku te da će uvođenje eura biti “točka na i” odustajanja od koncepta vođenja monetarne politike u funkciji razvojne politike.

– U Hrvatsku je puno lakše uvoziti nego izvoziti. U Hrvatsku je puno lakše uvoziti nego stvarati nove proizvode. A znate zašto? Zato što ne koristimo alate monetarne politike, reforme ne provodimo… Suštinska, prava rasprava bit će samo zamagljena uvođenjem eura, a neće pomaknuti Hrvatsku ako ne provede ozbiljne strukturne reforme, a euro služi isključivo u funkciji ekonomskog razvoja, a ne samo kao transakcijska valuta, rekao je Vedriš.

– Ne bih htio da uvedemo euro, a da stanje u ekonomiji bude lošije, a ne bolje, rekao je također Vedriš, dodavši da je to realna opasnost.

– Ne mislim da će samo uvođenje eura tome doprinijeti jer euro zapravo ništa ne mijenja, on sankcionira našu pasivnost u vođenju monetarne politike kao razvojne politike, rekao je za HRT.