Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) u ponedjeljak je, u sklopu petog po redu natječaja, počela zaprimati zahtjeve za subvencioniranje stambenih kredita, a prvo jutro banke su predale 310 zahtjeva svojih klijenata.

APN je dostavljačima banaka koji su predavali dokumentaciju klijenata vrata otvorio jutros u osam sati, a kako je direktor agencije Dragan Hristov izvijestio novinare u sjedištu APN-a, dosad je zaprimljeno 310 zahtjeva za subvencije.

do utroška planiranih sredstava

Danas kreću prijave za novi krug subvencioniranih kredita, evo koji su uvjeti

Hristov je rekao da u ovom krugu očekuju tri do četiri tisuće zahtjeva, sukladno iskustvima s prošlih natječaja, te je kazao da je od početka mjere, 2017. godine pa sve dosad podijeljeno subvencija u vrijednosti oko 240 milijuna kuna.

Gledano prema strukturi, iako je u velikim gradovima najmanji postotak subvencije, u njih je dosad otišao najveći iznos subvencija, pri čemu, očekivano, najviše u Zagreb, kaže Hristov.

S druge strane, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat rekao je da ga posebno raduje trend po kojem više nije isključivi prioritet kupovati stanove u centru Zagreba i samom gradu, već što se nekretnine traže i na periferiji glavnog grada, u Zagrebačkoj županiji te u ruralnim sredinama, koje postaju ponovno “aktualne i atraktivne”.

Horvat siguran da će za mjeru osigurati sredstva i dalje

Horvat podsjeća da je bilo upitnika hoće li se program subvencija nastaviti i u rujnu ove godine, no i ističe da se oko toga nije dvojilo niti sekunde te da su osigurana potrebna sredstva.

Prema procjenama, to za ovu godinu iznosi 10-ak milijuna kuna, dok će kumulativno, za 2021. godinu, biti potrebno između 160 i 180 milijuna kuna.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Kako pojašnjava, 10-ak milijuna kuna osiguranih u ovoj godini uključuju činjenicu da će se ugovori početi potpisivati tek idući mjesec, pa će biti maksimalno dvije rate po kreditu koje će se subvencionirati, u studenom i prosincu. “Stoga ocjenjujemo da će 10-ak milijuna kuna biti dovoljno”, rekao je Horvat.

Naime, kako je stajalo u oglasu objavljenom 16. rujna, zahtjevi zaprimljeni od početka subvencioniranja kredita razmatrat će se prema vremenu zaprimanja potpunih zahtjeva u APN-u, a odobravat će se do utroška planiranih sredstava.

Horvat je izjavio i da je siguran da ovo nije zadnja godina u kojoj se otvara ovakav natječaj, istaknuvši da se već pregovara i za 2021. godinu.

Siguran je da će se osigurati sredstva u državnom proračunu, tako da ova mjera, dvaput ili jednom godišnje u smislu natječaja, bude kontinuitet i u 2021. godini, kao i godinama nakon nje – 2022, i 2023., izjavio je Horvat.

Napominje i da će model “možda malo” i unaprijediti iduće godine, pri čemu će se pokušati napraviti “zajednički efekt” i POS-ove stanogradnje i modela subvencioniranih kredita.

Horvat otkriva da će se u segmentu poticane stanogradnje (POS) pokušati napraviti iskorak za one obitelji koje širom Hrvatske žele koristiti taj model, u smislu da ih se ne izloži odmah “pritisku” ulaska u kreditne aranžmane, već da u sklopu modela dobiju priliku nekoliko godina konzumirati stanarsko pravo, dok ne dođu do mogućnosti dobivanja kredita za rješavanje stambenog pitanja.

Foto: Borna Filic/PIXSELL

Efektivne kamatne stope banaka od 2,12 posto do 3,50 posto

APN je ranije ovog mjeseca sklopio ugovore s 14 banaka o davanju subvencioniranih stambenih kredita, pri čemu se najviše efektivne kamatne stope koje su banke ponudile kreću od 2,12 posto do 3,50 posto.

Do sada su provedena četiri kruga prijava za subvencioniranje kredita, zadnji u proljeće ove godine, a prema podacima s internetskih stranica Ministarstva graditeljstva, kroz ta četiri kruga odobreno je više od 13 tisuća zahtjeva za subvenciju, a u obiteljima koje koriste tu mjeru do sada je rođeno više od 1.750 djece.

Po već ranije poznatim uvjetima, zahtjev za subvencioniranje stambenog kredita mogu podnijeti svi mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobravat će se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće, i to do najviše 1.500 eura po četvornom metru odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.

Subvencioniranjem stambenih kredita mladima se subvencionira plaćanje dijela stambenog kredita u prvih pet godina otplate.

Za svako rođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita, subvencija države produžuje za dodatne dvije godine. Izmjenama zakona iz lipnja prošle godine, omogućava se produženje subvencija za dodatnu godinu po svakom djetetu i za obitelji koje već imaju djecu. To znači da će za obitelj koja već ima dvoje djece subvencija umjesto pet trajati sedam godina.

Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.

Horvat dvaput prošao sigurnosnu provjeru, spreman je opet

U kontekstu i aktualne afere u “slučaju Janaf”, novinari su Horvata pitali je li jedno od rješenja i vraćanje sigurnosnih provjera ministara, odnosno bi li one trebale biti i na najvišoj razini te koliko bi se često trebale provoditi. Horvat je odgovorio da je do sada u svojoj političkoj karijeri dva puta prolazio sigurnosnu provjeru i smatra da se taj mehanizam nije smio ukinuti.

“Svatko tko ulazi u politiku mora biti čistih ruku i obraza (…) Ja u institucije RH vjerujem, radim na tome da im se stvaraju pretpostavke da rade iz dana u dan što je bolje moguće, a bude li potrebe ministre i dužnosnike provjeravati i nekoliko puta godišnje, ja neću imati ništa protiv”, ustvrdio je Horvat.

Upitan bi li i danas prošao jednu takvu provjeru, Horvat je odgovorio da je zadnju provjeru prošao 2016. godine, a ako je potrebno, na nju je i danas spreman.