Objava ažuriranih podataka o kretanju BDP-a Njemačke u prvom tromjesečju, te da je tamošnje gospodarstvo kliznulo u tehničku recesiju, budući da je u prvom tromjesečju zabilježen pad od 0,3% u odnosu na prethodno tromjesečje u kojemu je također zabilježen pad od 0,5%, zabrinula je i hrvatske gospodarstvenike.

I one koji izravno posluju na tom tržištu, a i one koji nisu tamo prisutni. Kada najveće gospodarstvo EU ulazi u recesiju, to se dotiče svih. Već duže vrijeme pojačana je nesigurnost kod tamošnjih potrošača i gospodarstvenika, i to se, kažu hrvatski izvoznici, itekako osjeća i u komunikaciji i u razgovorima o poslu. Iako se to još ne iščitava iz statističkih podataka, gospodarstvenici već osjećaju promjene na tom važnom hrvatskom tržištu.

Dodatni pritisci
“U industrijskom sektoru, u dijelu tekstilne i odjevne industrije osjetan je pad narudžbi još od izbijanja pandemije zbog lomova u lancima opskrbe, a recesija u Njemačkoj samo će dodati tim pritiscima. Dio naših članica u metaloprerađivačkoj industriji i industriji plastike osjeća slabiju dinamiku narudžbi iz Njemačke u zadnje vrijeme”, ističe glavni ekonomski analitičar HGK Pulsa Goran Šaravanja.

Njemačka je tradicionalno jedno od dva glavna tržišta za naše gospodarstvo. Lani je s Njemačkom ukupna robna razmjena prelazila 7,8 milijardi eura i na godišnjoj razini rasla je za 20%, u čemu veći dio čini uvoz iz Njemačke (5,2 milijarde eura), koji je pri tom i rastao brže (23%) od hrvatskog izvoza.

Naši su gospodarstvenici u Njemačku izvezli upola manje vrijednosti od uvoza, oko 2,6 milijardi eura, a u odnosu na 2021. rast izvoza bio je nešto manji od 17%. Njemačka je drugi vanjskotrgovinski partner Hrvatske, a po vrijednosti ostvarenog izvoza naših roba lani je prvi put “skliznula” na četvrtu poziciju hrvatskih izvoznih tržišta.

No, odraz je to promjene strukture u izvozu nakon početka rada krčkog LNG terminala i visokih cijena plina, kojima su podigle vrijednost izvoza u susjedne zemlje Mađarsku i Sloveniju. S padom cijena plina već u prvim mjesecima ove godine Njemačka je vratila drugu poziciju na izvoznoj ljestvici hrvatskog gospodarstva.

Njemački analitičari procjenjuju da njihovo gospodarstvo najviše guši slaba potrošnja građana, koja je u prvom tromjesečju bila manja za 1,2%, a iz službenih podataka manja potrošnja detektira se u čitavom spektru, od hrane, odjeće i obuće, uređenja doma do kupnje automobila. Osobni automobili bili su i lani glavni uvozni njemački proizvod, a uvezeno ih je prema dostupnim podacima oko 477 milijuna eura.

Iz Hrvatske je, pak, najvažniji proizvod izvezen u Njemačku bila izolirana žica, koje je plasirano u vrijednosti od 191 milijuna eura, a slijedi obuća čija je vrijednost izvoza u Njemačku bila 114 milijuna eura, te montažne zgrade, kojih je izvezeno više od 81 milijuna eura.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Među glavnim robama koje gospodarstvenici iz Hrvatske uspijevaju plasirati još su električni transformatori, statički pretvarači, dijelovi i pribor za vučna vozila, te lijekovi. Lani je, primjerice, farmaceutska industrija plasirala u Njemačku oko 62 milijuna eura lijekova.

Njemački turisti
Hoće li, pak, Nijemci biti štedljivi i u odlukama o ljetovanju i potrošnji, brine naravno hrvatske hotelijere i ugostitelje. Prošle je godine u Hrvatskoj boravilo 3,4 milijuna njemačkih turista i njihov broj u odnosu na prethodnu turističku godinu rastao je preko 19%, a ostvarili su gotovo 25 milijuna noćenja.

U prva četiri mjeseca nastavlja se pozitivan trend, u dolascima oko 13% i noćenjima 6% na godišnjoj razini. Više cijene prisilile su u proteklom razdoblju Nijemce na štednju, a osim nesigurnosti potrošača, taj trend prisutan je i u gospodarstvu, koje je oslonjeno na industrijskoj proizvodnji, a gdje bilježe slabljenje potražnje. Kakvi su mogući efekti njemačkih negativnih trendova na hrvatski BDP?

“Više mjeseci komuniciramo da će rast BDP-a ove godine biti znatno sporiji u odnosu na 2022., a recesija u Njemačkoj, čija nas službena objava uopće ne iznenađuje, samo je dio razloga za takav stav”, poručuje Šaravanja.