Hrvatska postaje sve zanimljivija zemlja i za strane radnike koji ne dolaze samo iz susjednih, nego i dalekih zemalja. Ovih dana u malom mjestu Klana u Primorsko-goranskoj županiji stigla je grupa od petnaestak radnika iz Indije, koji će raditi za jednu opatijsku građevinsku tvrtku. Vijest se pročula, pa o angažmanu Indijaca interes već iskazuju i drugi gospodarstvenici s tog područja, ali među ostalima i proizvođači namještaja iz drugih krajeva Hrvatske.

Do sada je u Hrvatskoj radio tek neznatan broj radnika iz Indije, manje od 10, i to u turizmu. Iz podataka Ministarstva unutarnjih poslova, koje izdaje dozvole za rad strancima, u Hrvatskoj trenutno zaposleno 47 Indijaca, a zanimljivo je i da su počeli pristizati i Filipinci, o kojima se prošle godine toliko diskutiralo u javnosti.  Od počasnog konzula Filipina u Hrvatskoj Davora Šterna, koji je predlagao organiziranje dolaska radnika s Filipina kao najbrže rješenje za manjak radnika u našem turizmu, saznajemo da je ovih dana pet radnika dobilo dozvole za rad u restoranima Bota Šare u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku.  Iz MUP-a, pak, daju informaciju da je u prvom kontingentu s Filipina stiglo već 26 radnika.

Ta brojka bila bi i veća da Šternova inicijativa i dalje ne zapinje kod resornog ministra rada Marka Pavića, koji je lani čak komentirao da bi dolazak Filipinaca bio "kulturološki šok". Štern kaže da je u međuvremenu razgovarao s ministrom, pozvao ga da posjeti Filipine i uspostavi kontakte o mogućoj suradnji, ali je sve na tome stalo, ministar nije bio voljan nastaviti komunikaciju. No, već sada je probuđen interes u Hrvatskoj za zapošljavanjem Filipinaca.

U ovom trenutku u Hrvatskoj je prema najnovijim podacima zaposleno s radnom dozvolom ukupno 11.336 stranaca. Prema očekivanjima, najbrojniji su državljani BiH, iz koje i tradicionalno dolazi najveći broj radnika, a kojima je izdano 6909 dozvola za rad. Slijede državljani Srbije čiji je broj također skočio i sada ih je zaposleno 2034. Makedonci su na trećem mjestu po brojnosti, radi ih 946, te Kosovari (653) i Albanci (237) i Ukrajinci.

Potražnja za vrijednim ukrajinskim radnicima posljednjih mjeseci toliko je porasla da je i Vlada odlučila posebnim međudržavnim sporazumima omogućiti njihov dolazak mimo kvotnog režima, pa valja očekivati da će broj Ukrajinaca uskoro drastično porasti, a sada ih je na radu kod nas ukupno 189. Osim s Ukrajinom, takav aranžman Hrvatska je potpisala i s BiH, s objašnjenjem da je u oba slučaja riječ o Hrvatskoj posebno prihvatljivim zaposlenicima zbog kulturoloških sličnosti.

Zanimljivo da u Hrvatskoj radi i 70 Tajlanđana, 57 Kineza, a na listi izdanih dozvola na desetom mjestu nalaze se Crnogorci (39), slijede Filipinci (26), Turci (19) i Moldavci (12). Kao mjesto svog zaposlenja Hrvatsku je odabralo i po devet Rusa i Amerikanaca, po sedam Vijetnamaca i Brazilaca, šest Meksikanaca i Kanađana, a po pet Japanaca i Koreanaca. Rade kod nas i 2 Izraelca i zasad samo jedan Sirijac. 

Gornji limit 35.000
Ovih dana Vlada je odredila novi gornji limit kvota za strance i ona sada iznosi 35.500, što je dosad najviša otvorenost tržišta stranim radnicima. Dojam je da su kvote već razgrabljene, no kako se vidi iz podataka MUP-a, "potrošena" je zasad tek trećina predviđenih dozvola. Sektorski gledano, u građevini je preostalo još otprilike polovica predviđenih dozvola, koje su zacrtane na 10,7 tisuća, a od industrija s najvećim deficitom radnika velik broj slobodnih mjesta ostao je u brodogradnji, gdje je od 1408 dozvola iskorišteno manje od 500.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Slično je i u metalskoj industriji, gdje je iskorišteno tek 300 od 1600 dozvola. U prometu je, međutim, većina od 765 kvota iskorištena, pa je slobodno ostalo još 176. U zdravstvu je iskorišteno samo 15 od predviđenih 70 dozvola, u prehrambenoj industriji dobro su iskorištene kvote za pekare i slastičare, no ostalo je još 535 od 770 raspoloživih mjesta. Najviše slobodnih poslova ostalo je u preradi ribe, gdje su poslodavci koji su investirali u nove pogone i dalje teško dolaze do radnika.

U prerađivačkoj industriji zasad je iskorištena tek četvrtina od 580 planiranih mjesta, a tek 14 od 300 dozvola odobreno je u ICT sektoru. Ni u turizmu, u kojemu je prošli tjedan Vlada odobrila dodatnih 4000 dozvola, još nije potrošena sva kvota, već je od 4660 preostalo još 825 slobodnih mjesta. Sve navedene brojke o dozvolama, napominju iz MUP-a, su privremene, one se mijenjaju iz dana u dan, a ne uključuju i dozvole čije je odobravanje u tijeku.

Kinezi dovode svoje
Interes je velik, no za očekivati je da će još veća navala stranih građevinskih radnika tek uslijediti sa skorim građenjem najvećeg infrastrukturnog projekta Pelješkog mosta.  Nije izgledno da će se u kratkom roku popraviti raspoloživost građevinskih majstora na domaćem tržištu, a sudeći prema iskustvu iz Crne Gore, gdje isti izvođač radova na našem mostu CRBC gradi autocestu i doveo je 2400 radnika iz Kine, može se očekivati da će se on na sličan način pobrinuti da radove obavljaju kineski radnici koje će prigodno i skromno smjestiti u kampove nadomak velikog gradilišta.