Važno je istaknuti pitanje nedovoljne angažiranosti i zastupljenosti žena u digitalnom svijetu

Autor: Lucija Špiljak , 26. ožujak 2020. u 11:17
FOTO: GettyImages

Na razini Europske unije udio žena u industriji informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) je oko 17 posto, dok u Hrvatskoj taj postotak iznosi oko 13 %, što je ipak veća brojka nego prethodnih godina. Navedene podatke ustupio nam je Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD) koji je, između ostalog, fokusiran na razvoj digitalnih vještina i kompetencija ženske populacije, te je nositelj provedbe jedne od strategija Europske komisije kojima se želi potaknuti sudjelovanje žena u digitalnom društvu.

Riječ je o Deklaraciji o posvećenosti pitanju žena u digitalnom svijetu Women in Digital, koju je na prijedlog Europske komisije Hrvatska potpisala sredinom svibnja 2019. godine, a koju je potpisalo i ostalih 27 država članica EU te Norveška. Tom su se deklaracijom države obvezale poticati aktivnu i važnu ulogu žena u digitalnom društva te doprinijeti postizanju ravnopravnosti spolova u području IKT-a kroz suradnju s javnim i privatnim sektorom te civilnim društvom. Objašnjava nam to Bernard Gršić, državni tajnik SDURDD-a, ističući pritom da je deklaracija svojevrsni alat Europske komisije kojim se mjeri aktivnost žena u digitalnoj ekonomiji zemalja članica EU, od uporabe interneta, digitalnih vještina i zaposlenosti. Od 2019. godine uveden je i preglednik rezultata Women in Digital kao dio Indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI).

Foto: Robert Anic/PIXSELL

“Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva koordinira provedbu Deklaracije u suradnji s Uredom za ravnopravnost spolova te organizira i provodi aktivnosti koje su ciljane posebno na djevojke srednjoškolske dobi, kojima ih se potiče da zakorače u svijet informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Prvu takvu aktivnost SDURDD je organizirao povodom potpisivanja Deklaracije o posvećenosti pitanju žena u digitalnom svijetu. Okrugli stol Postani i TI, djevojka IT održan je u svibnju prošle godine u Zagrebu i bio je namijenjen djevojkama viših razreda srednjih škola koje su imale priliku čuti iskustva žena iz IT industrije iz prve ruke. Time se nastojalo istaknuti pitanje nedovoljne angažiranosti i zastupljenosti žena u digitalnom svijetu kao i stvoriti ženske uzore u području IKT-a među mlađom ženskom populacijom i ohrabriti ih da se i same odluče za zanimanje u STEM (Science, Technology, Engineering and Mathematics) području u nastavku svog školovanja”, navodi Gršić. Ove godine, 17. veljače, SDURDD je organizirao i drugi takav okrugli stol u Osijeku, s istim ciljem – kroz inspirativne vlastite primjere poznatih govornica i profesorica iz područja javnog i privatnog IKT sektora približiti djevojkama srednjoškolske dobi STEM i IKT područje te ih potaknuti na nastavak školovanja i odabir zanimanja u navedenim područjima. “Provodeći također jednu od aktivnosti Deklaracije po pitanju poticanja medija u osnaživanju i podizanju svijesti građana o položaju žena u digitalnom društvu, SDURDD je nedavno potpisao sporazum o suradnji s Agencijom za elektroničke medije na portalu Žene i mediji te se tako pridružio i ostalim dionicima koji sudjeluju u javnom diskursu na tu temu”, rekao je Bernard Gršić.

IKT područje više nije ograničeno isključivo na programere i inženjere, kako ističe zamjenica državnog tajnika Kristina Posavec, niti je točno da u IKT-u ima mjesta samo za njih. “Danas je to sve više multidisciplinarno područje koje kombinira iskustva i vještine različitih struka, uključujući i ona iz područja društvenih i humanističkih znanosti, a zajednička su im poveznica digitalne vještine i korištenje novih tehnologija. Umjetna inteligencija je, primjerice, jedno od takvih područja. U budućnosti više neće biti zanimanja koja neće uključivati poznavanje i vješto korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija, no to ne znači da ćemo svi postati inženjeri i programeri”, ističe Kristina Posavec.

Okrugli stol Postani i TI, djevojka IT koji Gršić navodi, a koji je održan je u svibnju prošle godine u zagrebačkom Studentskom centru, bio je dakle namijenjen djevojkama viših razreda srednjih škola koje su imale priliku čuti iskustva žena iz IT industrije iz prve ruke. Raspravljalo se, između ostalog, o osvješćivanju nedovoljne zastupljenosti i angažiranosti žena u digitalnoj ekonomiji povećanje vidljivosti ženskih uzora u području IKT-a kod mlađe ženske populacije u Hrvatskoj. Među brojnim sudionicama događaju je prisustvovala i Matea Žilak, asistentica na Zavodu za telekomunikacije Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), s kojom smo razgovarali o položaju i interesu žena u IT industriji. Što se tiče predrasuda, Žilak smatra da su one sve rjeđe. “Moje mišljenje je uvijek bilo jednako vrijedno kao i mišljenje kolega, ponekad i odlučujuće, kao i zadaci koje sam dobivala. U svim segmentima posla imam izuzetno dobru suradnju kako sa studentima, tako i sa svima s kojima surađujemo na projektima, a posebno s najbližim kolegama iz istraživačkih grupa laboratorija ICT-AAC i SocialLab čija sam i sama članica”, navodi Žilak. Sam fakultet zadnjih godina bilježi stabilan udio studentica – oko 25 posto – dok ih je nekad bilo puno manje.

Asistentica naglašava da tehničko usmjerenje ne mora biti preduvjet za karijeru u IT sektoru jer je riječ o širokom području koje ne uključuje samo programere, web administratore i tehničku podršku, nego i mnoge druge profile ljudi poput poslovnog analitičara, grafičkog dizajnera, projektnog menadžera, stručnjaka iz različitih domena upravo zato što rješenja i sustavi koji se razvijaju često zahtijevaju multidisciplinarnu suradnju. “Tehnička podloga dakako može pomoći u ostvarivanju karijere u IT-u, ali mislim da su ipak mnogo rada, truda i ustrajnosti odlučujući faktori na tom putu”, dodaje Žilak. Oduvijek je, kaže, bila dobra u prirodnim predmeta pa je FER bio logičan nastavak obrazovanja, a informacije je imala iz prve zahvaljujući dvojici starije braće koji su također završili FER. “To me dodatno ohrabrilo da i ja prihvatim sve izazove i prilike koje ovaj tehnički fakultet nudi. Tijekom studiranja, a sada i nakon, shvatila sam da me rad na zanimljivim i društveno korisnim projektima motivira, kao i istraživanje potencijala novih tehnologija za poboljšanje kvalitete života ljudi. Jedan od razloga zašto sam ostala u znanosti je taj što sam željela raditi na inovativnim načinima korištenja tehnologija čija se široka upotreba tek očekuje u svrhu društvene uključenosti osoba s invaliditetom, posebno djece s različitim teškoćama, a na svemu tome mogu zahvaliti i mentorici, prof. dr. sc. Željki Car”, navodi Žilak. Inovativna IKT rješenja za edukaciju i komunikaciju osoba sa složenim komunikacijskim potrebama koje navodi nastala su kao produkt dugogodišnje suradnje Kompetencijske mreže ICT-AAC sa stručnjacima iz raznih područja; logopedima, rehabilitatorima, psiholozima, grafičkim dizajnerima. “Riječ je o aplikacijama za pokretne uređaje Android i iOS, te online aplikacijama koje su besplatne i koriste se u radu s djecom mlađe predškolske dobi sa složenim komunikacijskim potrebama, u radu s odraslim osobama nakon traumatskih ozljeda mozga i cerebrovaskularnog inzulta, ali i za rad s djecom starije predškolske i mlađe školske dobi kod usvajanja vještina koje prethode čitanju, pisanju i računanju. Osim aplikacija za edukaciju i komunikaciju, razvili smo i nekoliko ozbiljnih igara koje služe za povećanje svijesti o barijerama na koje nailaze osobe s invaliditetom”, objašnjava Žilak i upućuje na službenu mrežnu stranicu ICT-AAC-a za više informacija.

Osvrnuvši se na projekt Postani i TI, djevojka IT, Žilak smatra da je potrebno nastaviti opovrgavati predrasude o tehničkim fakultetima kao “muškim fakultetima” jer se tako uklanja i najmanji mogući strah kod djevojaka koje iskažu zanimanje za to područje. “Ovaj projekt upravo to i radi isticanjem primjera žena koje su studirale i grade karijeru u IT sektoru, pružajući priliku srednjoškolkama da saznaju sve informacije iz prve ruke. Dobrobit projekata poput ovih je upravo širenje svijesti među mladim djevojkama čime ih se svakako potiče da se uključe u IT svijet gdje ih čeka pregršt mogućnosti i prilika”, poručuje Matea Žilak.

 

Na spomenutom prošlogodišnjem okruglom stolu Postani i TI, djevojka IT održanom u zagrebačkom Studentskom centru, sudjelovale su i FER-ovke Iva Topolovac i Ivana Gače koje je Žilak istaknula kao tada marljive i perspektivne studentice, a danas istraživačice na

Zavodu za telekomunikacije FER-a. Topolovac i Gače ispričale su nam više o prvim susretima s IT industrijom te što bi danas poručile i savjetovale djevojkama koje zanima ovo područje.

Iva Topolovac interes prema IT industriji razvila je u višim razredima srednje škole, u zagrebačkom MIOC-u, gdje je krenula s pisanjem najjednostavnijih algoritama u programskom jeziku Pascal koji se više ne koristi. Kada je birala fakultet, FER je odabrala na temelju vlastitih interesa. “Razmišljajući danas o tome, zapravo nisam uopće bila sigurna u svoj odabir. Tek se kasnije ispostavilo da je, srećom, bio ispravan. Bez obzira na moje nesigurnosti, roditelji su me uvijek podupirali te poticali da se bavim onim čime se želim baviti”, ističe Topolovac. Na FER-u je prošle godine završila diplomski studij Računarstva, profil Programsko inženjerstvo i informacijski sustavi, studentica je doktorskog studija, a trenutno radi kao istraživačica na Zavodu za telekomunikacije gdje asistira u nastavi i radi na brojnim projektima primarno vezanim uz područje asistivnih tehnologija. Primijetila je, kaže, da je IT industrija sve popularniji izbor i kod djevojaka, što je iznimno veseli. “Djevojkama, srednjoškolkama, poručila bih da ustraju u svojim željama jer će ih jedino tako uspjeti ostvariti. Potrebno je razmišljati srcem, zanemariti obeshrabrujuće komentare i predrasude, a oslonac pronaći u najbližima – prijateljima, obitelji, partnerima. Roditeljima bih poručila da svojoj djeci pokažu koliko ih vole tako da podrže njihov izbor iako se ponekad s njim i ne slagali, naravno, u granicama dobrobiti djeteta”, ističe Iva Topolovac.

Ivana Gače još je u osnovnoj školi i zatim u Gimnaziji Dubrovnik pokazala zanimanje za informatiku, matematiku i fiziku, a kako dodaje, njezina je okolina bila poticajna, podržala i pohvalila izbor FER-a kao sljedeće stepenice. Pritom se, dodaje, nije susrela s predrasudama, naprotiv, na njih općenito gleda kao dodatni poticaj. Danas je doktorandica na Poslijediplomskom doktorskom studiju Elektrotehnika i računarstvo, a s Ivom Topolovac radi kao asistentica u nastavi i istraživačica na FER-ovom Zavodu za telekomunikacije. “Mislim da je najbitnije da djevojčice i djevojke rade i upišu ono što žele. Ako je to kojim slučajem FER ili slični fakulteti, samo naprijed. IT industrija ima puno različitih grana primjene i samim time pruža puno mogućnosti. Tijekom studija, a sada i rada, uvijek sam bila okružena kolegicama, tako da iz svoje perspektive nisam osjetila manjak djevojaka u IT industriji. No, obzirom na brojke i usporedbe s drugim granama industrije, svakako bi bilo lijepo da nas je više”, kaže Ivana Gače.

Projekt podržava i Andrijana Prskalo Maček, zamjenica ravnatelja Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET, koja je tom prilikom istaknula kako je riječ o vrijednoj inicijativi o podizanju svijesti o premaloj zastupljenosti djevojaka na tehničkim fakultetima, informiranju i motiviranju učenica da prije odabira svog zanimanja saznaju koje mogućnosti pružaju IKT sektor i STEM zanimanja, kroz iskustva koja s njima dijele žene koje rade u IKT-u. “Smatram da je za djevojke kod odabira budućeg zanimanja jako važno da saznaju što više oko mogućnosti koje im donosi školovanje u IKT, odnosno STEM polju jer samo tako mogu donijeti informiranu odluku o svojoj budućoj karijeri. Važna je i podrška roditelja i učitelja koji im mogu osnažiti samopouzdanje i osvijestiti da su sposobne izgraditi uspješnu karijeru u području prirodoslovlja, tehnologije, inženjerstva i matematike”, ističe Prskalo Maček.

Dotaknuli smo se i važnosti digitalizacije i tehnologije u obrazovanju, pogotovo danas usred pandemije koronavirusa zbog koje se nastava održava na daljinu. Prskalo Maček ističe da je poučavanje i učenje uz korištenje digitalnih vještina postala naša svakodnevica. “Svi smo svjesni da je ovo izvanredna situacija kakvu nismo mogli predvidjeti, ali u iznimno kratkom roku smo u suradnji s nadležnim Ministarstvom te drugim srodnim ustanovama osposobili sustav koji će moći zaprimiti veliki broj korisnika i osigurati da se nastava na daljinu održi”, ističe. U okviru programa e-Škole koji se provodi od 2015. i trajat će sve do kraja 2022. godine, u sve javne škole u Republici Hrvatskoj CARNET uvodi modernu IKT infrastrukturu i opremu, a svojim korisnicima nudi e-usluge za unaprjeđenje nastavnih i poslovnih procesa u školama te različite e-sadržaje koje učitelji mogu koristiti u svakodnevnom radu. “Sve naše aktivnosti podrazumijevaju podršku i edukaciju naših korisnika jer smo naučili da tako najučinkovitije podržavamo škole na njihovu putu podizanja razine digitalne zrelosti”, poručuje Andrijana Prskalo Maček.

Komentirajte prvi

New Report

Close