Ministar zdravlja Siniša Varga i dalje je za to da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) preuzme Imunološki zavod, što je prije nekoliko mjeseci javno argumentirao s tadašnje pozicije šefa HZZO-a, neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik iz izvora bliskih Vladi.

Štoviše, iako potragu za strateškim partnerom formalno vodi Ministarstvo gospodarstva, ministar Varga kao i formalni član Povjerenstva za pronalazak strateškog partnera posebno se zauzeo za rješavanje problema posrnule tvrtke. Kako bez vidljivih razloga kasni raspisivanje natječaja za prodaju Imunološkog, što je trebalo ići još u srpnju, i potencijalni ulagači vjeruju da je država odustala od privatizacije. Naši sugovornici iz industrije, međutim, upozoravaju na to da će još jedan promašaj u tom slučaju biti i posljednji za tvrtku koja zapošljava 200-tinjak ljudi. HZZO, koji drži 44,5% dionica IMZ-a, u svibnju je predao pismo namjere za kupnju i dokapitalizaciju tvrtke, uz PharmaS i Nexus, JGL te Grad Zagreb. Siniša Varga tvrdio je tada da želi okrupniti ostale udjele u IMZ-u te vlastitim sredstvima dokapitalizirati tvrtku, jer je to od interesa države, HZZO-a i građana.

Objasnio je da će HZZO nakon izlaska iz riznice poslovati na zdravim temeljima, što će biti preduvjet da pothvat uspije. "Proda li država Imunološki privatniku, bila bi to Pirova pobjeda i mala zarada, ako bi već godinu dana nakon prodaje HZZO imao četiri do osam puta veće troškove za njihove proizvode", isticao je tad Varga. Prioriteti bi stoga bili dobivanje dozvole za proizvodnju plazme i bakterijskog cjepiva, ponovno dobivanje licencije Svjetske zdravstvene organizacije te gradnja nove hale. Navodno traženje uvjetne proizvodne dozvole za preradu krvnih pripravaka ovih dana od Agencije za lijekove uklapa se u ideju jer bi se dobilo na vremenu do izlaska iz riznice. Još nije poznato ima li Varga podršku predsjednika Vlade, što neće biti lako postići. "Imunološkom treba možda i više od 30 milijuna eura, koliko je najavio PharmaS da će uložiti, no prije dubinskog snimanja tvrtke. Postoje dobri razlozi zbog kojih se država već nije upustila u to kad su potrebna ulaganja bila znatno niža", ističe naš izvor.