Vali Marszalek nedavno je imenovana regionalnom voditeljicom održivosti za CEE regiju u Forvis Mazars grupi. Njezino imenovanje nije došlo kao iznenađenje u poslovnoj zajednici jer ima bogato višegodišnje iskustvo u gotovo svim temama održivosti i ESG-a.

U Forvis Mazarsu kroz ovu novu ulogu nastojat će zajedno s kolegama u CEE regiji raditi na jačanju regionalne zajednice i na koordinaciji prekograničnih regionalnih projekata.

“Cilj nam je kroz jaču suradnju naših timova u regiji klijentima omogućiti pristup najboljim ekspertima za pojedina pitanja održivosti, uspješna lokalna rješenja dignuti na regionalnu ili grupnu razinu i u konačnici podržati globalnu Forvis Mazars strategiju koja je fokusirana na razvoj i zadovoljstvo naših ljudi i klijenata”, rekla je Marszalek za Poslovni dnevnik.

Svako tržište je specifično
A posla će svakako biti jer CEE regija u Forvis Mazarsu obuhvaća države od Litve i Latvije do Albanije, od kojih naravno nisu sve jednako fokusirane na usluge iz domene održivosti. Neke od aktivnijih u ovom području su Poljska, Bugarska, Rumunjska, Češka, Slovačka, Mađarska te Austrija i naša Adria regija koju čine Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina i Hrvatska.

“Kao što ste dobro primijetili, svako tržište nosi svoje specifičnosti što također otvara puno potencijala kako za naše ljude tako i za naše klijente koji sve više traže internacionalni pristup u provođenju projekata i sveobuhvatnu podršku u odgovaranju na sve specifičnosti različitih tržišta na kojima su prisutni. Kroz ovaj regionalni pristup fokusirat ćemo se između ostalog upravo na takve klijente koji su prisutni na tržištima CEE regije i kojima želimo pružiti najbolju podršku.”, kaže Marszalek.

Posljednjih se godina njezin posao najviše fokusirao na pomoć tvrtkama kako da odgovore na nove EU propise koji se odnose na ESG i zahtjeve za izvještavanje prema Direktivi o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) i europskim standardima (ESRS).

“Otkako sam došla u Forvis Mazars najveći broj projekata se odnosio na pripremu za izvještavanje prema Direktivi o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), od analize dvostruke materijalnost i gap analize prema Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS), preko podrške u pisanju ili doradi politika i akcijskih planova, pa do specifičnih projekata kao što je izračun GHG emisija ili analiza klimatskih rizika.

Prema mom iskustvu, hrvatske se tvrtke u ovom dijelu suočavaju s istim izazovima kao tvrtke u drugim državama gdje je CSRD na snazi. Kao i kod bilo kojih drugih standarda, potrebno je neko duže vrijeme da ih tržište upozna i prihvati te kroz praksu i unaprijedi. Prva godina izvještavanja se polako bliži kraju, neka su godišnja izvješća već objavljena a druga će biti objavljena kroz sljedećih nekoliko tjedana i mjeseci.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Na razini EU već imamo preko 200 objavljenih CSRD izvještaja koji pokazuju da postoji prostor za napredak. Međutim, rekla bih da je to potpuno očekivano. Potrebno je vrijeme da se razvije dobra praska. Prva godina je uvijek najteža i stoga smatram da svi trebamo čestitati tvrtkama koje će ove godine uspješno izvijestiti prema CSRD-u.”, jasna je Marszalek.

Dodatni izazov leži u tome što se čini da je tema održivosti u posljednje je vrijeme pod stanovitim “preispitivanjem”. Svi koji rade i djeluju u području održivosti duže vrijeme, složit će se da je uvijek bilo preispitivanja ili otpora prema konceptu održivosti od određenih interesnih skupina, što, kaže Vali, nije rezervirano samo za područje održivosti, pogotovo ne u današnjem svijetu.

“Današnja preispitivanja događaju se na političkim razinama uslijed raznih geopolitičkih situacija i na taj način ih je potrebno gledati. Ono što je za nas kao dio EU bitno je da su ta pitanja ograničena na aspekt izvještavanja, a nikako ne na sveobuhvatnu ambiciju EU. Izlazak iz obaveze izvještavanja neće tvrtku osloboditi ili zaštiti od raznih rizika unutar vlastitih operacija i u lancima vrijednosti.

To je ono što je bitno da tvrtke razumiju. Klimatski rizici ili rizici povezani uz ljudska prava u dobavljačkim lancima neće nestati zajedno s obvezom izvještavanja. Njima će se tvrtke i dalje trebati baviti ako žele ostati konkurentne i uspješne.”, kaže Marszalek. Od 2016. do 2022. obnašala je dužnost izvršne direktorice Global Compact Mreže Hrvatska i danas kaže kako su joj ta iskustva itekako pomogla.

“Iskustvo vođenja Global Compact Mreže Hrvatska mi je dalo širinu u razumijevanju kompleksnosti i međuovisnosti pitanja održivosti s kojima se intenzivno bavim desetak godina. I tada, baš kao i danas, puno sam surađivala s drugim mrežama u regiji i globalno u provođenju programa i razvoju novih aktivnosti.

Zbog toga mi je bilo potpuno prirodno odmah se povezati s kolegama iz drugih zemalja čim sam se pridružila Forvis Mazarsu prije dvije i pol godine. Što se tiče UN Global Compacta, inicijativa mi je i dalje vrlo važna i bliska zbog čega sam i dalje aktivna kao predsjednica Upravnog odbora Global Compact Mreže Hrvatska.” kaže Marszalek.

Europska komisija predstavila je 26. veljače prvi Omnibus paket ili paket prijedloga za pojednostavljenje pravila EU-a u pogledu korporativnog izvještavanja o održivosti (CSRD i Uredba o taksonomiji), dubinske analize održivosti poduzeća (CSDDD) i mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM). Vrlo je izgledno da ćemo još prije ljeta imati usvojenu direktivu na razini EU koja će svim tvrtkama koje su trebale prvi put izvijestiti 2026. i 2027. godine dati dvije godine odgode.

“Predlaže se i sužavanje opsega obveznika kroz povećanje praga broja zaposlenika s 500 na 1000, čime bi velik dio tvrtki ispao iz obveze izvještavanja, uključujući i dio onih koje će ove godine izvijestiti prema trenutnom zakonu. Prema tome, prvi utjecaj možemo očekivati upravo kroz ovu dvogodišnju odgodu te mogući izlazak iz obaveze izvještavanja za veliki broj tvrtki. Predstoji nam vidjeti kako će se pojednostaviti ESRS standardi i kako će te promjene utjecati na izvještavanje”, kaže Marszalek.

Mladi pokazuju interes
Marszalek od jeseni 2023. predaje na američkom fakultetu RIT Croatia kolegij “Poslovna etika i društveno odgovorno poslovanje”. Mlade taj sklop tema itekako zanima.

“Studenti su znatiželjni, postavljaju pitanja i propitkuju, što je ono što mi daje nadu u mlade generacije koje tek kreću na tržište rada i budućnost koju će stvarati. Moj kolegij se fokusira na jedan aspekt ESG-a, ovaj G aspekt upravljanja, s naglaskom na etičko upravljanje i ponašanje, te korupciju. Kroz kolegij analiziramo mnoge primjere iz poslovnog svijeta, nekada loše, ali i one dobre.

Ulazimo i u pitanja zaštite okoliša i ljudskih prava i mogu reći da nikad ne izostane diskusija vezana uz ove teme. Mladi itekako gledaju što i kako tvrtke rade te mnogi već imaju izgrađena mišljenja o pojedinim tvrtkama zbog njihovog odnosa prema okolišu ili zajednicama u kojima posluju”, zaključuje Marszalek.