U vrijeme kada je hrvatski turizam postao pravi brend u cijelom svijetu, kada je Hrvatska postala najpoželjnijom destinacijom i za najrazmaženije goste, kada su je konačno otkrili oni koji donedavno nisu ni znali na kojem se kontinentu nalazimo i kada je turizam dokazao svoju stratešku poziciju u hrvatskom gospodarstvu, čini se nevjerojatnim da netko potpuno nekompetentan određuje koliko traje turistička sezona i kakva je izvanpansionska ponuda doista potrebna. Stajalište je to Samostalnog sindikata ugostiteljstva i turizma Hrvatske (SSUTH), na čijem je čelu donedavna predsjednica najveće središnjice SSSH Vesna Dejanović.

Pravo na rad
Aludirajući na nedavne prijedloge Sindikata trgovine da turistička sezona ne bi trebala trajati četiri već tri mjeseca, SSUTH ustvrđuje da nitko, ni Crkva, ni Hrvatski sabor, ni sindikati nemaju pravo oduzimati radnicima pravo na rad. Kao što je poznato, Dejanović je prošlog mjeseca dala ostavku na mjesto predsjednice SSSH, i to pod izgovorom da je na takav čin natjerana jer se nije slagala sa stavovina kolegice Ane Knežević o zabrani rada nedjeljom. Dejanović je i kao predsjednica SSSH uporno isticala da je kontraproduktivno ulozi sindikata zabranjivati rad u pojedinoj djelatnosti pa se zalagala da državne institucije zajedno sa sindikatima bolje nagledaju provođenje Zakona o radu i kolektivnih ugovora u trgovini umjesto uvođenja zakonske zabrane rada posljednjeg dana u tjednu. U prvom službenom priopćenju otkad se vratila na čelo sindikata iz kojeg je prešla u središnjicu, Dejanović navodi da se radnici u spornoj djelatnosti moraju štititi svakoga dana, i to svim dostupnim sredstvima, upozoravajući da će zabrana imati nemjerljive posljedice na mnoge djelatnosti, posebice na turizam. Budući da turizam još boluje od slabe izvanpansionske ponude, manjka sadržaja i kvalitetnih trgovina u kojima bi se prodavali hrvatski proizvodi, javljaju se dušebrižnici koji zabranama rada žele ustrojiti pravnu državu i osigurati bolji položaj radnika, stoji u priopćenju. “Trgovine trebaju raditi u vrijeme kad to kupcima najviše odgovara, a na državnom je aparatu te Sindikatu trgovine da svim zakonskim sredstvima osiguraju primjenu ustavnih prava radnika. U protivnome, sindikat nije sindikat, a država nije država”, smatra Dejanović.

Dio turističke ponude
Produživanje turističke sezone, ono čemu svi u Hrvatskoj teže, izravno ovisi o komparativnim djelatnostima koje se uz turizam vežu, a koje čine sastavni dio ponude. Turizam i trgovina su takve djelatnosti, jedno bez drugoga ne ide. Kako se turistički djelatnici prilagođavaju potrebama i interesima svojih gostiju, isto bi trebali raditi trgovci, smatra SSUTH. Istodobno treba pripaziti da niti jedan radnik ne bude zakinut za svoja prava, a to uvelike ovisi o sindikatu, upozorava Dejanović.
“Zabrana rada samo je alibi za nesposobnost države i sindikata”, ističu u sindikatu ugostiteljstva i turizma.

Nedjeljom mogu raditi samo trgovine na obali

Od 1999. godine u Hrvatskoj maloprodaji nedjelja polako postaje uobičajeni radni dan iako nije riječ ni o kakvoj prijekoj potrebi za ovakvim radom, upozoravaju u Sindikatu trgovine. “Danas od otprilike 65.000 trgovaca njih 40.000 radi sve ili gotovo sve nedjelje, najčešće bez dana tjednog odmora u idućem tjednu i bez uvećanog plaćanja sukladno kolektivnom ugovoru za djelatnost trgovine”, smatra Knežević. Rad prodavaonica nedjeljom otvorio je samo put bezočnog izrabljivanja radnika. Poslodavci prekovremeni rad ni ne evidentiraju pa je on uglavnom u zoni “rada na crno” pa koristi od takvog rada nema ni radnik, jer mu nije plaćen, ni država, jer se ne plaćaju porezi i doprinosi, smatraju u sindikatu trgovine. Njihov prijedlog Zakona o zabrani rada trgovina nedjeljom predviđa da se vrijeme trajanja turističke sezone ograniči od 1. lipnja do 1. rujna. Nedjeljama mogu raditi samo prodavaonice u turističkim mjestima na obali, a prodaju prehrambene artikle, turističke potrepštine, suvenire, novine, i to u vremenu od 8 do 13 sati, dok bi za vrijeme blagdana sve trgovine bile zatvorene.