Logistička kompanija La log posluje već 20 godina, no to je ime za mnoge nepoznanica. A za to postoji i razlog – to se poduzeće do lanjskog svibnja zvalo “Ralu logistika”, no tada su ime morali “vratiti” Luki Rajiću koji je pokrenuo novu tvrtku pod istim imenom. Unatoč tome i općem padu prometa La log, u vlasništvu Dukata, u 2009. godini je ostvario dobit i milijun kuna veći prihod nego prethodne godine. Istodobno je prema nekim procjenama između 70 i 80 domaćih prijevoznika poslovalo s gubitkom, a očekuje se da će ova godina zbog ponovnog rasta cijena nafte biti još i gora. U proteklih 18 mjeseci La log je investirao 23 milijuna kuna, većim dijelom u obnovu voznog parka pa se sad mogu pohvaliti sa 35 novih kamiona. Davor Užbinec, direktor La loga, posebno je ponosan na GPS sustav praćenja svojih kamiona, a uskoro će omogućiti klijentima da u svakom trenutku na internetu provjere gdje se nalazi njihova roba.

Luka Rajić ponovno pokreće posao. Bojite li se takve konkurencije?
Ne bojimo se konkurencije, naprotiv veliki i kvalitetni prijevoznici danas su nam potrebni kako bi hrvatski prijevoznici dobili na snazi. U Hrvatskoj se danas ovim poslom bavi oko 3000 pravnih subjekata, čiji je vozni park oko 10.000 vozila. Odbijete li veće prijevoznike koji u vlasništvu imaju 30 i više kamiona, prosjek ostatka tržišta je oko dva kamiona po pravnom subjektu. Domaće je tržište disperzirano i potrebno je njegovo okrupnjavanje kako bi imalo snage odgovoriti izazovima globalizacije. Ulaskom u EU mali će se prijevoznici suočiti s problemima ako se ne udruže u klastere, što se već počelo događati unatrag posljednje dvije godine. Druga je opcija ulazak malih prijevoznika u veće sustave i u tome vidimo priliku, kako za male prijevoznike, tako i ulazak novih konkurentskih tvrtki na tržište.

Je li točno da vam je dosta ljudi otišlo u Rajićevu Ralu logistiku?
U posljednjih 20 godina izgradili smo poduzeće koje drži vodeću tržišnu poziciju, a u branši smo zanimljiv i poželjan poslodavac. Fluktuacija zaposlenika je uobičajena u branši, a u La logu je ispod prosjeka branše.

Kako uopće preživljavaju mali prijevoznici s obzirom na krizu, rast cijena goriva i sve ostale probleme s kojima se svi susrećete?
Mnogo manjih prijevoznika nije uspjelo prebroditi financijske poteškoće, no istodobno se javljaju novi manji prijevoznici. Zbog krize je danas između 20 i 30 posto manje robe na tržištu za cestovni prijevoz nego prije, dok je broj vozila pao za oko 10 do 15 posto. Znači, i dalje postoji priljev novih prijevoznika koji, čini mi se, nisu dovoljno upoznati s aktualnom problematikom domaćeg prijevozništva, a nerijetko i sa zakonskom regulativom, računovodstvenim standardima i dr. Takvi su prijevoznici cjenovno niže pozicionirani, no vozač je ujedno i vlasnik, i računovođa i direktor… doslovce se bori da preživi.

Vjerojatno se i oni nadaju da će jednog dana imati vozni park poput vašeg. Nije li i sve ovo nastalo na sličan način?
Od samih je početka današnji La log bio vezan uz Dukat, koji stabilno posluje i raste, što nam je omogućilo određenu sigurnost i bolju startnu poziciju. Dalmatinski prijevoznici su pak dosta bili vezani uz cementaru koja je danas, kao i cijeli građevinski sektor, u velikom padu. Neki su prijevoznici bili vezani uz šećer koji Hrvatska više ne izvozi toliko cestom, već brodovima na tržišta izvan Europe. Sve su te industrijske grane nekada bile znatno jače nego su danas, što se nužno reflektiralo i na poslovanje prijevoznika.

Može li logistička tvrtka opstati danas na hrvatskom tržištu bez svoje matične kompanije?
Može. U strukturi prihoda La loga Dukat kao naš najveći kupac čini 25 posto prihoda, dok ostalih 75 posto prihoda čine najveće domaće i strane multinacionalne prehrambene kompanije. Mogućnost prijevoza različitih vrsta robe znatno utječe na uspješnost poslovanja.

Kako ste poslovali u kriznoj 2009. godini?
Prošla je godina bila izuzetno teška, no unatoč tome ostvarili smo 159 milijuna kuna prometa, milijun više nego 2008. godine. Maloprodaja je zabilježila pad od 15 posto, pa smo tako i mi zabilježili pad prihoda na domaćem tržištu od 10 posto. Procijenili smo prilike koje nam se nude i konkurirali na tržištima EU gdje smo uzeli poslove nekim velikim europskim prijevoznicima i tako nadoknadili pad na domaćem tržištu. Kao dio sustava Lactalis otvaraju nam se nova tržišta na koja do sada nismo imali pristup, a ulaskom u EU, kada nam za poslovanje više neće biti potrebne prijevozničke dozvole, otvorit će nam se velike mogućnosti širenja poslovanja.

Kako surađujete s malim prijevoznicima?
Oko 30 posto naših prihoda ostvarujemo u suradnji s malim prijevoznicima. S jednim dijelom tzv. podvozara radimo u kontinuitetu i njima pružamo kompletnu logistiku, dok s drugim dijelom podvozara surađujemo povremeno, i to uglavnom za prijevoz roba unutar Europe. Ti su prijevoznici naši dugogodišnji partneri i ovakvom suradnjom jačamo naše i poslovanje naših podvozara.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Pretpostavljam da ste u Europi dobili poslove jer ste bili jeftiniji od konkurencije. Istodobno se hrvatski prijevoznici žale na konkurenciju iz susjednih zemalja.
Nama djelomično u Hrvatskoj uzimaju poslove prijevoznici iz Srbije i BiH iz nekoliko razloga. Kod njih su troškovi registracije i osiguranja niži nego kod nas, a niža je i cijena radne snage. No i naša je prednost u odnosu na europske zemlje niža cijena radne snage. Veći je problem to što bosanskohercegovački i srbijanski prijevoznici dolaze s prilično nesređenog tržišta. Njihov je trošak kroz manja porezna opterećenja i izbjegavanje nekih obveza koje mi imamo manji i zato im je cijena niža nego naša.

Prijevoznici se često žale zbog visokih davanja. Kako vam država može olakšati poslovanje?
Lanjske subvencije za nabavu novih vozila bile su odličan poticaj. Iako su se cestarine nešto snizile, mislimo da još postoji prostor za poboljšanje uvjeta poslovanja. Naime, mnogo prijevoznika i dalje koristi staru cestu prema Dalmaciji. Nižim bi cestarinama i oni mogli koristiti autocestu, čime bi korist imali i HAC i država i prijevoznici, a županijske bi se ceste istovremeno rasteretile. Prilikom registracije vozila međunarodni prijevoznik plaća dosta velike naknade za korištenje županijskih cesta. Kako mi najveći broj kilometara prelazimo ili po autocesti ili u inozemstvu, ta naknada nije primjerena. Nadalje, pri registraciji se različiti sklopovi vozila različito tretiraju, a vozila se ne mjere tehnički onako kako bi trebali, što je naslijeđe još iz bivše države.

Što mislite kako će izgledati prijevoznički sektor za, primjerice, pet godina?
Zbog specifičnoga geografskog položaja Hrvatske ne vjerujem da će doći velik broj stranih prijevoznika. Najveći će nam konkurenti biti slovenski prijevoznici, no i oni su danas u velikim problemima. Mislim da će ojačati dio hrvatskih prijevoznika i da će se povećati broj onih sa stotinjak vozila koji će pokrivati veći dio domaćeg tržišta. Broj malih prijevoznika neminovno će se smanjiti.

Čega se najviše bojite?
Ulazak velikih, multinacionalnih tvrtki može predstavljati opasnost za domaće prijevoznike. Takve tvrtke uglavnom imaju globalne ugovore s logističkim tvrtkama koje prate njihovo poslovanje po cijelom svijetu i tako ozbiljno ugrožavaju poslovanje lokalnih prijevoznika.

Možemo biti konkurentni i u EU

Dio prijevoznika tvrdi da će hrvatske prijevozničke tvrtke propasti do ulaska u EU, a one koje požive do tada propast će nakon ulaska.
Svi se boje da će ulaskom Hrvatske u EU doći europski prijevoznici i preuzeti glavninu poslova. Mi ne mislimo tako. Pokazali smo da već danas možemo biti konkurentni europskim prijevoznicima. Prodajna cijena u EU je nešto manja u prijevozu nego kad roba ide iz Hrvatske ili u Hrvatsku. No prijevozni proces je kraći jer nema granica i čekanja, a kraći su i utovar i istovar robe. U konačnici to će značiti da morate raditi više za isti novac i svi ćemo se tome prilagoditi. Ali mogućnosti su velike jer nam se otvara cijela Europa i moći ćemo konkurirati na tržištima na koja danas nemamo pristup. Za europske smo prilike i mi, s naših 90 kamiona, mala tvrtka. Povezivanje manjih prijevoznika i zajednička logistika omogućit će smanjenje troškova i konkurentnost bez koje se pak neće moći opstati u EU.