Hrvatski su gospodarstvenici u prvih deset mjeseci 2024. izvezli na strana tržišta 19,7 milijardi eura roba i za četiri posto popravili rezultat iz prethodne godine.
Prerađivačka industrija kao glavni stup izvoza, koja nosi oko 90 posto izvoza, pridonijela je stopom rasta od 3,5 posto, no važan ‘poguranac’ dali su rudarstvo i vađenje, koje uglavnom čini izvoz sirove nafte, ali i poljoprivreda, koja je nakon već duže vremena konačno prestala rušiti izvozni skor.
Poljoprivrednici su izvezli 1,06 milijardi eura vrijednih proizvoda, no uvoz tih roba istodobno je rastao dvostruko brže od našeg izvoza, pa poljoprivredi još nije uspjelo prestići vrijednost roba koje u Hrvatsku stižu iz drugih zemalja.
SAD u laganom padu
Vrijednost izvoza neprerađene nafte i ostalih roba iz te skupine, na godišnjoj je razini rasla za 41 posto (962 milijuna eura). Ipak, vrijednost robe iz uvoza, i uz osjetan pad (21%), bila je dvostruko veća. Robna razmjena iz djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda rasla je u oba smjera, nešto brže naš izvoz (20%), no odnos vrijednosti izvezene i uvezene robe podjednak je kao u slučaju neprerađene nafte.
Na robnu razmjenu znatno utječe geopolitička situacija u svijetu i nestabilnosti vezane uz kretanje cijena energenata. To se najbolje vidi iz podataka o razmjeni s grupom država iz kojih nabavljamo naftu i plin. Na listu uvoznih tržišta uplovile su tako i neke daleke zemlje s kojima nismo imali tradicionalne gospodarske odnose, a sada su postale daleko važnije.
Tako je Azerbajdžan zemlja iz koje vrijednost uvoza prelazi 771 milijun eura u lanjskih deset mjeseci, a velik skok vrijednosti imao je i uvoz iz Kazahstana, čak od 739 posto (uvezeno 248 milijuna eura), a ulaze sve više i Alžir, te Nigerija. Iz Alžira je tako uvezeno 165 milijuna eura robe, a iz Nigerije 118 milijuna.
Iz zbirnih statističkih podataka nije moguće dobiti punu sliku aktivnosti i strukture u prekograničnoj trgovini, no stručnjaci iz sektora energetike kažu kako iz Azerbajdžana i Kazahstana većim dijelom dolazi nafta, a iz Nigerije i Alžira ukapljeni plin. Inače se 2023. kao novo ‘lice’ na karti uvoznih tržišta pojavio i Mozambik, no taj se posao nije nastavio u 2024. U deset mjeseci vrijednost uvoza u te dvije godine smanjila se sa 191 milijuna na 2,5 milijuna eura.
I uvoz iz SAD-a pokrenuo se posljednje tri godine na krilima LNG-a, a u lanjskih deset mjeseci vrijednost mu je oslabila za četvrtinu u odnosu na isto razdoblje u 2023. Uvezeno je ukupno 637 milijuna eura, a posebice je velik pad gledaju li se rezultati iz 2022., kada mu je u deset mjeseci vrijednost prelazila 2,67 milijardi eura.
No, valja imati na umu da je to bilo to i vrijeme rekordnih cijena energenata, po kojima je američki plin stizao u hrvatski LNG terminal na Krku. No, američki plin i dalje je glavni na krčkom LNG terminalu. Prema podacima koje smo dobili od direktora LNG Hrvatska Ivana Fugaša, više od polovice plina dopremljenog iz SAD-a u prošloj godini (57%), stiglo je iz SAD-a, dok je porastao udjel drugih zemalja iz kojih stiže LNG, posebice Trinidad i Tobago, te Alžir, koji svaki ima udjel od po 18 posto, a preostale količine stigle su iz Španjolske i Nigerije i drugih zemalja.
Udjel američkog plina još je veći kada se gleda brojke za svih 109 do sada pristalih brodova na Krku, čak 62 posto. Takav velik uvoz američkog plina se odvijao u vrijeme dok u Bijeloj kući nije stolovao Donald Trump.
HUB za jugoistok Europe
Za pretpostaviti je da će sada ta suradnja biti i plodonosnija, pogotovo što SAD i Hrvatska imaju zajednički interes, jer Hrvatska planira postati energetski hub za jugoistok Europe.
Inače, vrijednost ukupnog uvoza Hrvatske u prvih deset mjeseci prošle godine dosegnula je 35,1 milijardu eura, te je na godišnjoj razini bila veća za oko pet posto, a za razliku od izvoza koji je najvećim dijelom rastao zahvaljujući izvozu na tzv. treća tržišta, ponajviše se izdvaja BiH, porast uvoza bilježi se upravo iz zemalja EU, čak osam posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu