U rješavanju problema 40-ak milijardi kuna teške nelikvidnosti novi će Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi dovesti i do velikog rasterećenja sudova prekidanjem brojnih parnica i ovrha. Taj je učinak predviđen zakonom i bit će revolucija za pravosudnu statistiku posebno u slučaju većeg broja nagodbi.

No isto je tako moguće da sporni pravni odnosi u gospodarstvu naknadno dovedu do miniranja sporazuma izglasanih u upravnom postupku, tvrde pravnici objašnjavajući da stoga treba zadržati preustroj u stečaju. Nagodbe koje budu postignute u upravnom postupku, a koje rješavaju sve pravne odnose između dužnika i njegovih vjerovnika, otvaraju mogućnost da će preglasani i nezadovoljni vjerovnici pokretati nove sudske postupke. Moguće su njihove žalbe na nagodbe, ali i tužbe za pobijanje nagodbi uz mjeru da se odgodi njezina provedba, te kada se sav posao s nagodbom eventualno izjalovi pod pritiskom kratkih zakonskih rokova uslijedili bi i novi likvidacijski stečajevi. I dok će se u prvom slučaju sav rezultat moći pripisati efikasnom i brzom upravnom postupku koje vodi Fina i Ministarstvo financija, zapnu li izglasani sporazumi u sudskoj fazi ovjere nagodbe otvoriti će se pitanje je li sud odgovoran što nagodba nije uspjela, posebno ako se razvije neka vrsta natjecanja između upravne i sudske faze.Odvjetnik Mićo Ljubenko tvrdi da će vrlo veliki broj parnica i ovrha biti tako završen, a sudovi rasterećeni zahvaljujući Ministarstvu financija, ali i da će moguće uzrokovati nove parnice radi pobijanja nagodbi koje neće nužno zadržavati ispunjenje nagodbe.

"Očito je da će iznimnu diskrecijsku ulogu preuzeti nagodbena vijeća i da će ona morati presuditi ono što nije znao ili mogao ponekad niti Vrhovni sud. Vjerovnik neće moći osporenu tražbinu dalje dokazivati u parnici kao kod osporavanja u stečaju, dakle morat će poštivati 'presudu' nagodbenog vijeća. Nakon sklapanja nagodbe prestaju sva prava do tada stečena po presudama makar bile i pravomoćne, te ovrhama, i drugim postupcima kod suda ili bilježnika", rekao je Ljubenko. Novi zakon radikalnim rješenjima zavodi financijsku disciplinu na tržištu i donosi sudovima seriju nepoznanica, oni tvrde, a kako se čini, suce najviše brine kako će zadovoljiti kratke rokove u završnoj fazi nagodbe budući da, po službenoj dužnosti, moraju paziti na zakonitost i raspolaganje pravima pojedinih stranaka u postupku. Navodno je zakon ipak nedovoljno prepoznao problem sudskog pobijanja nagodbi, a nema poput Stečajnog zakona jednako kvalitetna rješenja za utvrđivanje tražbina i nadglasavanje manjinskih vjerovnika (kao kod stečajnog preustroja) čime su, tvrde pravnici, vrata miniranju nagodbi otvorena. Sucima je povjerena po mnogima prerizična uloga, i to na kraju postupka u kojem nisu sudjelovali, uz očekivanja da sudstvo neće prilikom ovjere nagodbi zakočiti provedbu izglasanih sporazuma dužnika i vjerovnika. Stečajni upravitelj Gredelja Pero Hrkać smatra da će pozicija suca po novome zakonu biti izuzetno teška. "Suca stavljaju u poziciju da nije sudjelovao niti u jednom segmentu upravnog postupka, a da mora u roku od 15 dana ovjeriti sporazum. To je nekorektno i neprihvatljivo. Sudu su dali da bude parfem u toj priči, te da je uljepšaju i prekriju stvarne probleme. Zašto stavljamo suce u takvo iskušenje", pita je Hrkać. Rok za nagodbe iznosi 120 dana (u skraćenom postupku bitno manje) a sucima je za ovjeru nagodbe dan rok od 15 dana što znači da se od njih i ne očekuje ništo drugo osim obične ovjere dokumenta. No, u toj se kratkoj fazi ipak otvara jedan problem, tvrde u sudstvu. 

"Sud mora paziti da stranke ne mogu raspolagati s pravima koja im ne pripadaju što može stvoriti potencijalni problem za izglasane nagodbe", objasnio je jedan sudac aludirajući na to da će sporna biti prava s kojima u upravnom postupku raspolažu stranke nagodbe ali i prava onih koje nagodbu nisu prihvatile, te da u takvom slučaju, po sili zakona, dužnik može završiti u stečaju u kojem se više ne bi moglo nastaviti poslovanje. Prema Vladinim očekivanjima, novim zakonom do početka drugog kvartala 2013. riješit će se pitanje nelikvidnosti , pa će sve tvrtke koje ne uspiju postići sporazum s vjerovnicima u upravnom postupku čekati stečaj s ciljem rasprodaje imovine za namirenje vjerovnika. No, sudstvo će sada tražiti da se stečajni plan ne izbaci iz Stečajnog zakona i to zbog pitanja koja otvaraju npr. žalbe preglasnih vjerovnika na nagodbe, kratki rokovi da sudovi odluče, porast izvjesnosti pokretanja stečajeva i za dogovorene nagodbe zbog parnica za pobijanje nagodbi uz privremenu mjeru odgode provedbe. Hrkać smatra da počinje bitka s Vladom za očuvanje preustroja u stečaju. U konačnici je vidi i na Ustavnom sudu. Predsjednik Visokog trgovačkog suda Mario Vukelić i profesor Mihajlo Dika (članovi radne skupine za izmjene Stečajnog zakona) smatraju da preustroj u stečaju nije nužno u sukobu sa novim zakonom. Vukelić primjerice tvrdi da će "trebati ostaviti mogućnost da se kroz stečajni plan može nastaviti poslovanje stečajnog dužnika".