Uvodna dva tjedna primjene Fiskalizacije 2.0 očekivano su kreirala veliku kakofoniju u javnom prostoru. Društvene mreže “gore” zbog nezadovoljstva dobrog dijela malih poduzetnika. S druge strane, veliki poduzetnici većinom nemaju takvih problema ili barem o njima (zasad) javno ne govore.

Udruga Glas poduzetnika (UGP) u petak je objavila da traži sastanak s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Markom Primorcem kako bi mu izravno iznijeli probleme malih i srednjih poduzetnika vezano uz probleme u Fiskalizaciji 2.0 te uručili peticiju s više od 6 tisuća potpisa.

Iz UGP-a upozoravaju kako se Fiskalizacija 2.0 provodi bez dovršenog i funkcionalnog okvira. Iako je zakon donesen 1. rujna, ni tri mjeseca kasnije još uvijek nema pravilnika, što jasno pokazuje da sustav nije spreman za punu primjenu, istaknuli su napominjući kako se to u praksi potvrđuje svakodnevno.

Tako, primjerice, najveći posrednici bilježe tisuće poziva korisnika, a računovođe i informatičari rade pojačano još od Božića kako bi se uopće omogućilo izdavanje i slanje računa. Do sada, kazali su iz UGP-a, nisu naišli na računovođu koji nije imao problema s Fiskalizacijom 2.0.

Što kažu službeni podaci?

U razlaganju čitave priče moramo se ipak držati službenih podataka. Porezna uprava izvijestila je da je, od 1. do 15. siječnja ove godine, u okviru fiskalizacije 2.0, izdano 2.557.122 fiskaliziranih e-računa, a 226.008 poreznih obveznika razmijenilo je e-račun. Evidentirano je 97.628 poreznih obveznika – korisnika aplikacije MikroeRačun te 33 informacijska posrednika na Popisu informacijskih posrednika, a 11 poreznih obveznika razvilo je vlastito rješenje za razmjenu e-računa.

Iz Porezne uprave kažu da do njih dolaze informacije da određeni broj poreznih obveznika još uvijek nije potvrdio pristupnu točku.

“To samo po sebi u pravilu nije protivno zakonskim odredbama, ali samo ako se radi o poreznim obveznicima koji nemaju potrebe izdavanja ili zaprimanja e-računa radi statusa svojih poslovnih aktivnosti. Takvim poreznim obveznicima Porezna uprava će uputiti poziv ostavljajući rok za dodatnu prilagodbu”, naveli su. Napominju i da je kod nekih poduzetnika i posrednika potrebno dodatno prilagoditi programska rješenja. Kako ističu, kroz razmjenu e-računa uočena je potreba za dodatnim razumijevanjem objavljenih tehničkih dokumenata (dostupnih na stranicama Porezne uprave), ali i potrebu za doradom programskih rješenja svih uključenih u postupak razmjene e-računa (porezni obveznici, računovodstveni uredi i porezni savjetnici, računovodstveni programi, informacijski posrednici).

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Iz poduzetničkih krugova može se čuti da najviše problema trenutačno i nastaje pri zaprimanju ulaznih e-računa jer podaci nisu uvijek upareni između IP posrednika, Porezne uprave i računovodstvenih programa. Iz APIS IT-a poručuju kako s obzirom na razinu složenosti projekta i velik broj uključenih dionika, početne izazove u implementaciji smatraju očekivanima.

“Na njih smo bili pripremljeni, tako da se sve uočene i prijavljene neusklađenosti rješavaju kontinuirano, uz neprekidnu operativnu podršku i otvorenu komunikaciju sa svim dionicima – od Porezne uprave, preko informacijskih posrednika i računovodstvene struke, do ERP proizvođača i tvrtki koje su za ovaj model razvile vlastita rješenja. Moram reći da nas u APIS IT-u prve reakcije u mnogočemu podsjećaju uvođenje fiskalizacije 2013. godine kada smo, jednako kao sada, imali visoku uključenost korisnika i snažne reakcije dijela javnosti, da bismo nakon početnih prilagodbi poslovnih i tehničkih procesa novi model vrlo brzo prihvatili kao neupitni standard poslovanja. Uvjereni smo će tako biti i s novim krugom fiskalizacije i uvođenjem e-računa”, rekao je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave APIS IT-a Saša Bilić.

Bilić dodaje kako dosadašnji podaci s jedne strane pokazuju visoku razinu spremnosti tržišta, a s druge strane svjedoče i o visokoj razini stabilnosti, raspoloživosti i pouzdanosti sustava.

“Uzevši u obzir činjenicu da se sustav od prvog dana pokazao tehnički stabilnim i sposobnim za veliki broj transakcija, smatram da dosadašnji tijek Fiskalizacije 2.0 zaslužuje pozitivne ocjene”, jasno poručuje Bilić. Slične poruke šalju i iz Financijske agencije, jedne od ključnih dionika čitavog procesa.

’Sustav se unapređuje’

“Interes korisnika je izrazito velik, što se razumljivo odražava u povećanom broju upita i reakcija. Kroz korisničku podršku kontinuirano zaprimamo pozive i e-mail poruke različite složenosti, od osnovnih provjera do složenijih situacija koje zahtijevaju dodatnu analizu. Svjesni smo da zbog opsežnosti pojedinih provjera dio korisnika u određenim slučajevima dulje čeka odgovor ili rješenje.

Upravo zato ulažemo sve raspoložive kapacitete i poduzimamo sve što je u našoj moći kako bismo na sve upite odgovorili u najkraćem mogućem roku, uz sustavan pristup i fokus na pružanje točnih, jasnih i pravodobnih informacija. Paralelno s time, u bliskoj suradnji s ostalim dionicima, kontinuirano radimo na otklanjanju uočenih poteškoća, s ciljem da korisnicima olakšamo rad u ovoj fazi primjene sustava”, poručuju iz Fine za Poslovni dnevnik. Poseban izazov za dio poduzetnika predstavlja uvođenje KPD šifrarnika. No, iz Fine tvrde da veće probleme nisu uočili.

“Račun nije moguće poslati bez odabrane KPD oznake, čime je osigurana dosljedna primjena propisanih pravila. Korisnici koji e-račune razmjenjuju putem svojih računovodstvenih programa integriranih sa servisom Fina e-Račun također imaju implementiran KPD šifrarnik te kroz XML strukturu dostavljaju odgovarajuću oznaku artikla. U slučaju da oznaka nije navedena, validacija računa neće proći, a sustav će jasno signalizirati grešku. Zasad nismo uočili značajne izazove u primjeni KPD oznaka od strane korisnika”, kažu iz Fine. Iz APIS-IT-a poručuju kako je sustav Fiskalizacija 2.0 razvijen korištenjem najmodernijih tehnologija i arhitekturnih standarda, a njegova sigurnost osigurana je primjenom niza naprednih sigurnosnih alata, sustava nadzora i zaštitnih mehanizama. O sustavu, kaže Saša Bilić, kontinuirano brinu vrhunski stručnjaci i iskusni inženjeri, uz stalno praćenje i unapređenje sigurnosnih i tehničkih aspekata.

“Dosadašnja praksa pokazuje da se u prvim tjednima produkcijskog rada najveći broj zaprimljenih upita i prijava korisnika ne odnosi na sigurnost sustava, nego na izazove u prilagodbi informacijskih posrednika i ERP poslovnih sustava poreznih obveznika. Riječ je ponajprije o usklađivanju s EU normom za e-račun s hrvatskim proširenjem, pravilnoj primjeni poreznih propisa te ispravnoj implementaciji poslovnih pravila u aplikativnim rješenjima koja porezni obveznici koriste u svakodnevnom radu. Naravno, gdje god se ukaže potreba za dodatnim unaprjeđenjima samog sustava, u suradnji s poreznim obveznicima, računovodstvenim uredima, poreznim savjetnicima, informacijskim posrednicima i kolegama iz Porezne uprave nastavljamo raditi na kontinuiranom poboljšanju poslovnih i tehničkih procesa”, jasan je Bilić.

Zaključuje kako smo na kraju velikog vala investicija u digitalizaciju javne uprave. Značajna sredstva osigurana su preko europskih instrumenata financiranja uz pomoć kojih su ostvareni ili su u tijeku projekti sa snažnim učinkom kao što su uspostava Centra dijeljenih usluga, digitalna transformacija Porezne uprave, uvođenje e-računa kao i uspostava Središnjeg registra stanovništva.

“Upravo će Središnji registar stanovništva predstavljati jedan od ključnih iskoraka u izgradnji pouzdanih, ažurnih i interoperabilnih temeljnih registara države, koji su preduvjet za kvalitetne digitalne javne usluge, smanjenje administrativnog opterećenja građana i poslovnih subjekata te učinkovitije donošenje javnih politika”, zaključuje Bilić. Većina insajdera ipak očekuje da će “dječje” bolesti sustava biti otklonjene u razumnom roku.