U Vladi se bruse posljednji detalji prijedloga Zakona o postupku izvanredne uprave, koji je u javnosti već dobio i kolokvijalni naziv Lex Agrokor. Potvrđujući da je izrada tog zakona "u visokoj fazi dovršenosti", potpredsjednica Vlade Martina Dalić rekla je kako joj je "osobno želja da se ovaj zakon nikada ne primijeni ni na jednu hrvatsku kompaniju", ali da je zadaća Vlade da brine o rizicima koje za cjelokupno gospodarstvo mogu imati sistemski važne kompanije kad se nađu u problemima, a same ih ne mogu riješiti.

Premda se očito još ostavlja mogućnost da se aktualna kriza Agrokora riješi između vjerovnika i vlasnika, a sama potvrda pripreme posebnog zakona može se u tom smislu shvatiti kao požurnica akterima, u Vladi, čini se, ipak smatraju izglednim da će uskoro biti potrebe za pravnim okvirom koji bi efikasnije odnosno brže od postojeće zakonske regulative omogućio sanaciju i restrukturiranje sistemski važnih kompanija. Dalić je, naime, najavila da bi već ovaj tjedan taj zakon mogao u hitni postupak izglasavanja. U međuvremenu je za danas najavljen sastanak Ivice Todorića i dobavljača, a tijekom vikenda već je pao i nemali broj komentara na samu pripremu Lex Agrokora. Za suca Mislava Kolakušića to je dodatno priznanje kako u Hrvatskoj ne postoji dobar stečajni niti zakon koji uređuje predstečajne nagodbe, a izrazio je i sumnju u ustavnost.

U Vladi se očito slažu samo s prve dvije opaske: da ni predstečajni ni stečajni zakon trenutno ne nude okvir koji bi zadovoljio važnost brzine djelovanja, ali i važnost odgovarajuće zaštite dobavljača za očuvanje opstojnosti poslovanja, u prvom redu Konzuma, čije bi urušavanje izazvalo domino efekt. Ne slažu se ni s opaskama SDP-ova Peđe Grbina, koji u toj stranci najviše istupa o pravnim pitanjima, a ovaj put je reagirao, kako sam kaže, kao političar i kao građanin ove zemlje. "Nećeš spašavati Agrokor mojim novcem", poručio je pozivajući se na to da zakon spominje odgovornost države za štetu koja bi mogla nastati prisilnom upravom. Zakonu o postupku izvanredne uprave Vlada, među ostalim, pribjegava upravo kako bi bez ulaska u vlasništvo kompanije – ali i bez izravnog uključivanja u osiguranje injekcije likvidnosti potrebne za stabilizaciju odnosa s dobavljačima – držala pod kontrolom i koordinirala proces restrukturiranja i sveobuhvatne transformacije kompanije.

Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, pet-šest moćnih banaka već je izrazilo spremnost da odobri novi kredit sustavu Agrokor (ne državi) sukladno tromjesečnom planu za likvidnost. Podsjetimo, ekspertize Deloittea pokazale su da je u iduća tri mjeseca, s obzirom na dospjelost obveza, potrebno osigurati 2,7 milijardi kuna. Spremnost za takvu financijsku podršku u ovom trenutku podrazumijeva da novi kredit u smislu redoslijeda naplativosti ima jasno definiranu prednost. To je, uostalom, i u trenutnim razgovorima i pregovorima uvjet vjerovnika na čelu sa Sberbankom, a nacrtom zakona to se i jasno uređuje. Jedna od njegovih odredbi, naime, uređuje upravo "Zaduženje s prednošću namirenja".

U tom se članku navodi da "novo zaduženje dužnika radi nastavka poslovanja ili očuvanja imovine koje bude preuzeto nakon pokretanja postupka izvanredne uprave ili u sklopu plana restrukturiranja imat će prednost prilikom namirenja pred ostalim tražbinama vjerovnika, izuzev tražbina zaposlenika i bivših zaposlenika". Inače, od dana otvaranja postupka izvanredne uprave pa do njegova završetka nisu dopuštena pokretanja parničnih, ovršnih i upravnih postupaka, kao ni izvansudske naplate protiv dužnika, odnosno njegovih ovisnih društava.

"Vlada zapravo ovime zakonski osigurava takozvani 'standstill' ili, drugim riječima, time se kupuje mir da se Agrokorovo retail poslovanje može oporaviti, a u tih godinu dana odvijali bi se i procesi vezani uz druge segmente restrukturiranja, uključujući i vlasničko, odnosno poslovno", objašnjava nam neslužbeno izvor upućen u izradu zakona. Posebno zakonsko rješenje bolji je izbor, kaže, jer se njime umiruju dobavljači i efikasnije sprječava urušavanje poslovanja i prateći rizici.

Kome će Vlada povjeriti ulogu glavnoga koordinatora – izvanrednog povjerenika – dođe li se uskoro u situaciju primjene tog zakona, još je prerano reći. No, ta funkcija svakako će biti velik izazov jer nosi velike ovlasti i odgovornosti, ma koliko će niz poslova zahtijevati suglasnost Ministarstva gospodarstva, a osim toga to je samo jedno od tijela koje predviđa postupak izvanredne uprave. Uza sve, tijekom njega je za pojedine ekspertize predviđeno i angažiranje vanjskih stručnjaka. Tijela tog postupka, uz izvanrednog povjerenika, uključuju sud (Trgovački sud u Zagrebu) te nadzorno vijeće (3-5 članova) i, konačno, vjerovničko vijeće s 5-9 članova koji predstavljaju pojedine skupine vjerovnika. Kako bilo, mnogo se novih aktera u toj priči očekuje, a nova lica čekaju i ovisna društva Agrokora. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost