Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa predstavilo je jučer poražavajuće podatke prema kojima od 2003. do 2007. godine čak 9274 učenika osnovnih škola ili njih 15,6 posto nije ni započelo niti završilo srednju školu. Od oko 190.000 đaka godišnje 8024 učenika nikad ne dovrši srednjoškolsko obrazovanje, a u posljednjih deset godina čak 80.236 učenika nije dobilo svoju diplomu što predstavlja 267 razrednih odjeljenja manje. Zabrinjava i stopa nezaposlenosti među mladima posebice među onima koji nemaju nikakvo zanimanje. Među generacijom od 16 do 19 godina trenutno je 17.220 nezaposlenih osoba. Kako bi se ta alarmatna situacija poboljšala, a golemi kapital mladih uključio u tržište rada, svi đaci završnog razreda osmoljetke od sljedeće školske godine obvezni su upisati srednju školu.

Manji upis
Ta ustavna promjena porezne će obveznike stajati više od 100 milijuna kuna, od čega će se 6,2 milijuna kuna izdvojiti za nastavničke plaće, 17 milijuna kuna za učeničke domove, 28 milijuna kuna za prijevoz do škole te 20 milijuna kuna za udžbenike za prvi razred gimnazije i obrtničke škole. Kako najavljuju u Ministarstvu, model obveznog srednjoškolskog obrazovanja provodit će se u gimnazijama i četverogodišnjim strukovnim ili umjetničkim školama te u trogodišnjim strukovnim školama. Novina je i uvođenje dvogodišnjeg programa strukovnog srednjoškolskog obrazovanja. “Takvi programi su u fazi izrade i postojat će samo u županijama gdje je interes za nastavak srednjoškolskog obrazovanja iznimno malen. Dvogodišnja srednja škola namijenjena je za učenike koji će se obrazovati za pomoćna zanimanja kako bi ipak bili konkuretni na tržištu rada”, objasnio je ministar obrazovanja Dragan Primorac. Učenici koji procjene da je pojedini program za njih prezahtjevan moći će se prebaciti na manje ili obrnuto što znači da postoji vertikalna i horizontalna proporcija. Kako tvrdi ministar, u školskoj godini 2003./2004. 190.796 učenika bilo je u sustavu srednjih škola, a zbog pada nataliteta situacija se pogoršala ove godine kada je upisano 4550 učenika manje. Kako bi se pak ojačao pedagoški standard, u tom je periodu zaposleno 1138 nastavnika i stručnih suradnika, a broj razrednih odjeljenja porastao je za 156 razreda i sada ih je ukupno 7272 s prosječnim brojem učenika od 25,6. Zbog pedagoškog standarda i većeg priljeva učenika bit će potrebno zaposliti još 156 nastavnika kako bi sustav neometano mogao krenuti u rujnu ove godine. Prema procjenama Primorca, najmanje trećina od 80.000 učenika koji dosad nisu bili uključeni u srednjoškolske programe nakon mature nastavit će školovanje. Također je izvijestio kako će već od sljedeće akademske godine upisne kvote na sveučilištima biti prilagođene zahtjevima tržišta.

Obrazovanje odraslih
“Država će također iznaći načine kako bi se pojedina zanimanja koja nam nedostaju stimulirala da se radna snaga nepotrebno ne uvozi”, rekao je Primorac. Taj će prijedlog biti upućen svim socijalnim partnerima i oni će biti uključeni u izradu te analize. On smatra da će se konačni rezultati uvođenja srednjoškolskog programa moći uvidjeti za sedam godina. Srednjoškolsko obrazovanje neće biti besplatno za odrasle koji taj dio školovanja nisu okončali, za njih je, dodao je ministar Primorac, izrađen Zakon o obrazovanju odraslih. Poseban problem bit će obvezno školovanje za djecu romske nacionalnosti