Vlada je najavila da će potaknuti razduživanje prezaduženih građana i poduzetnika. S Vladine se strane priprema porezno rasterećenje banaka za otpisane kredite, a cijelu bi akciju trebala podržati i Hrvatska narodna banka svojim regulatornim intervencijama, piše Večernji list.

– Rješavanje visoke razine nenaplativih kredita jedan je od ključnih prioriteta u financijskom sustavu – poručio je premijer Orešković uz konstataciju da će nisku likvidnost na tržištu nekretnina podići “postizanjem novog rješenja ‘čišćenja tržišta’”. Iznos nenaplativih kredita premašio je 45 milijardi kuna, odnosno trećinu vrijednosti godišnjeg državnog proračuna, a građani su prestali vraćati oko 15 milijardi kuna kredita, od čega 5,5 milijardi stambenih. Iz Hrvatske narodne banke zatražili smo pojašnjenje što se skriva iza najave “čišćenja tržišta”, kakve promjene mogu očekivati sadašnji i budući dužnici? Sudeći po odgovoru, taj će proces biti polagan, a daljnji tempo razduživanja u najvećoj će mjeri diktirati banke.

– Prijedlozi u cilju povećanja likvidnosti na tržištu nekretnina, u smislu praktične utrživosti nekretnine, idu u smjeru ohrabrivanja i ubrzanja trgovine nekretninama, s obzirom na krajnje nizak obujam trgovine nekretninama. Na tom području Vlada i Hrvatska narodna banka mogu poduzeti određene regulatorne mjere, no njihov je doseg ograničen, odgovorili su iz središnje banke uz opasku da je glavni doprinos moguće dati tek kroz razgovor s privatnim sektorom te uvjerljivu i stabilnu fiskalnu, monetarnu i razvojnu politiku.

Ipak, HNB smatra da bi dio rješenja moglo biti davanje “stambenih kredita bez prava regresa” ili uvođenje polica za osiguranje od promjene kamatnih stopa. Stambeni kredit bez prava regresa je kredit koji dužniku omogućuje da se riješi duga tako što će banci vratiti stan, tzv. walk-out iznimno prisutan u Americi. Takav je kredit vezan uz nekretninu, a ne uz osobu.