U vrijeme ubrzane digitalizacije podaci postaju sve važniji te se smatraju jednim od najvrjednijih resursa. No gospodarstva, pa tako i države, korist od podataka mogu imati jedino ako su otvoreni i dostupni. Upravo to, kao i poticanje uspješne podatkovne ekonomije cilj je nedavno donesenog Europskog zakona o podacima čija primjena kreće od rujna 2025.

Prilika je ovo i za razvoj domaćeg gospodarstva, a koje potencijal podataka gotovo uopće ne koristi. Primjerice, razmjena industrijskih podataka u Hrvatskoj gotovo ne postoji, dok su javni podaci privatnom sektoru i dalje slabo dostupni. Europski zakon o podacima, i nova pravila koja donosi, domaćim kompanijama otvaraju novi prostor rasta i razvoj.

Konkretno, objašnjava Lidija Karaga, predsjednica Uprave tvrtke Poslovna inteligencija, primjena Zakona o podacima, kao i Zakona o upravljanju podacima, trebala bi olakšati razmjenu podataka između tvrtki, javnog sektora i pojedinaca te regulirati prava vezana uz dostupnost i korištenje podataka koji se generiraju u Europskoj uniji.

“Ako uzmemo u obzir da je Europska komisija vrijednost podatkovne ekonomije za 2025. godinu procijenila na 829 milijardi eura, onda je postavljanje regulatornog okvira koji bi trebao potaknuti inovacije u domeni stvaranja vrijednosti iz podataka, primjenu AI-a, ojačati podatkovnu ekonomiju, potaknuti još veću digitalizaciju, eliminirati monopol nad podacima te posljedično povećati konkurentnost EU – sigurno neophodan i važan korak i dobra inicijativa”, ističe Karaga.

A njegov je konkretan utjecaj možda najjednostavnije objasniti, kaže Zoran Luša, stručnjak za otvorene podatke i vlasnik Zoogle savjetovanja, na primjeru proizvođača pametnih uređaja, kao što su pametni kućanski aparati, industrijski strojevi, vozila i slično.

“Takvi uređaji generiraju značajne količine podataka. Do sada su proizvođači imali kontrolu nad podacima i ograničavali su pristup drugim igračima. Utjecaj ovog zakona je takav da će omogućiti vlasnicima tih uređaja, a i trećim stranama, primjerice startupovima i manjim tvrtkama, pravedniji pristup neosobnim podacima koje generiraju pametni uređaji”, objašnjava Luša.

Poslovni subjekti bit će u poziciji donositi bolje poslovne odluke, ali i nuditi nove digitalne usluge, kaže Lidija Karaga, predsjednica Uprave tvrtke Poslovna inteligencija/L. Stanzl/PIXSELL

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Istovremeno, dodaje, vlasnici će uređaja imati veću kontrolu nad svojim podacima te će tako pridonijeti boljem prilagođavanju proizvoda i usluga svojim potrebama. “Oni, naime, mogu odlučiti žele li podijeliti svoje podatke ili ne”, ističe ovaj stručnjak.

Također, napominje, zakon se podjednako odnosi i na privatni i na javni sektor. Dakle, podaci koje generiraju pametni uređaji morat će, osim pojedincima i gospodarstvu, biti dostupni i javnom sektoru – na nacionalnoj i EU razini – u slučaju izvanrednih situacija, kao što su, primjerice, potresi, poplave ili požari.

Nova pravila ‘clouda’
“Bitno je napomenuti da se, u kontekstu ovog zakona, europski prostor podataka odnosi na koncept stvaranja zajedničkog i otvorenog okvira za dijeljenje, pristup i korištenje podataka unutar EU-a. Ideja je stvoriti standardizirano okruženje koje potiče razmjenu podataka između različitih sektora i zainteresiranih strana kako bi se potaknule inovacije, poboljšala učinkovitost te podržala digitalna transformacija”, objašnjava Luša napominjući da novodoneseni Zakon u tom dijeljenju i razmjeni podataka itekako vodi računa o zaštiti privatnosti pojedinca.

Naime, kaže Luša, s GDPR-om, Zakon o podacima, stvara kompletni okvir za zaštitu podataka prilagođavajući ga potrebama i izazovima vezanima uz njihov pristup i razmjenu. No, osim što bi s primjenom ovoga Zakona podaci trebali postati dostupniji i privatnom i javnom sektoru, napominju Luša i Karaga, on definira i nova pravila o uslugama u oblaku.

“Zakon će omogućiti korisnicima slobodno prebacivanje između različitih pružatelja usluga u oblaku te samim time omogućiti izbor na tržištu i konkurenciju, a ne ovisnost o jednom pružatelju usluge”, objašnjava predsjednica Uprave Poslovne inteligencije.

Prije početka primjene Europskog zakona o podacima, a što će biti za 20 mjeseci, privatni sektor, ističe Karaga, treba sagledati koje im rizike ali i prilike donosi. A to će, tumači, ovisiti o tome djeluje li tvrtka kao takozvani “data holder” (ona koje prikuplja podatke), korisnik, treća strana ili pružatelj usluge u oblaku.

“Svi koji imaju obvezu dijeljenja podataka morat će početi raditi na razvoju rješenja za dijeljenje podataka”, kaže Karaga. A to će biti i najveći izazov zakona.

Neiskorišteni potencijal
“Jedan od zahtjevnijih dijelova zakona odnosi se na pitanje dijeljenja i zahtjeva za pristupom podacima koji sadrže poslovnu tajnu i vrlo je izvjesno da će biti sporova i prigovora od strane vlasnika podataka i primatelja podataka o tome u kojoj mjeri podaci koji će se dijeliti sadrže poslovne tajne”, objašnjava Karaga. Istovremeno, prednosti su zakona višestruke. “Samim time što će imati na raspolaganju više podataka, poslovni će subjekti biti u poziciji donositi bolje poslovne odluke, nuditi personaliziranije ili potpuno nove digitalne usluge”, kaže Karaga.

Primjena bi ovoga zakona, prema tome, trebala otvoriti velike prilike domaćem privatnom sektoru, a koji potencijal podataka trenutno vrlo slabo koristi.

Oko 80 posto industrijskih podataka, kaže Karaga, nikada se ne iskoristi te su oni, prema tome, neiskorišteni potencijal. Posebno to vrijedi za Hrvatsku u kojoj, ističe predsjednica Uprave Poslovne inteligencije, razmjene industrijskih podataka gotovo da nema. Istovremeno, javni su podaci privatnom sektoru dostupni vrlo ograničeno, iako, upozorava Luša, zbog Zakona o pravu na pristup informacijama to ne bi smjeli biti.

Nova pravila Europskog zakona o podacima, pak, otvaraju prostor rastu i razvoju novih proizvoda i usluga vezanih uz podatke. Primjerice, kaže Karaga, prema procjenama EK veća dostupnost podataka trebala bi stvoriti 270 milijardi eura dodatnog BDP-a do 2028.