Utuženje povrede pravila tržišnog natjecanja

Autor: Poslovni dnevnik , 04. studeni 2012. u 22:00
Jasminka Pecotić Kaufman

Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja ne sadrži detaljnije odredbe glede naknade štete za povrede tržišnog natjecanja, primjenjuju se opće odredbe Zakona o obveznim odnosima.

Javno-pravnu zaštitu tržišnog natjecanja u Hrvatskoj osigurava Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, koja po službenoj dužnosti pokreće postupke radi utvrđivanja zabranjenih sporazuma i zlouporabe vladajućeg položaja. Privatno-pravna zaštita od povreda Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja moguća je putem prava na naknadu štete o čemu odlučuju nadležni trgovački sudovi. Kako Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja ne sadrži detaljnije odredbe glede naknade štete za povrede tržišnog natjecanja, primjenjuju se opće odredbe Zakona o obveznim odnosima u pogledu izvanugovorne odgovornosti za štetu.

Dvije su mogućnosti na raspolaganju osobama oštećenima postupanjima poduzetnika zabranjenima Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja. Kao prvo, u konkretnom slučaju bi najprije Agencija donijela odluku o povredi Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, a zatim bi osoba oštećena postupanjem poduzetnika čija je povreda utvrđena upravnim aktom pokrenula tužbom pred mjesno nadležnim trgovačkim sudom parnicu radi naknade štete (tzv. follow-on claim). Ovdje se među ostalim postavlja pitanje hoće li sud biti vezan odlukom Agencije kojom je utvrđena povreda tržišnog natjecanja (što bi značajno olakšalo položaj tužitelja), kao i onemogućuju li u praksi zastarni rokovi propisani Zakonom o obveznim odnosima pokretanje parnice radi naknade štete. Kao drugo, u konkretnom slučaju ne bi postojala prethodna odluka Agencije, već bi trgovački sud sam, povodom tužbe, odlučivao i je li došlo do povrede Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja i treba li nadoknaditi štetu (tzv. stand-alone claim). Ovdje se glavnina poteškoća odnosi na neizvjesnost ishoda tužbenog zahtjeva, prvenstveno zbog složenosti materije (npr. u pogledu dokazivanja povrede, te kvantifikacije štete).

Imunitet pred Agencijom

Prvi je scenarij svakako pogodniji zbog toga što složeno utvrđivanje povrede provodi javno-pravno tijelo koje ima posebna stručna znanja u području zaštite tržišnog natjecanja. Međutim, problematično je to što prema Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja iz 2009. Agencija ne mora pokrenuti postupak povodom svake inicijative koja joj bude dostavljena. Zbog toga neće u svim situacijama oštećenicima biti na raspolaganju prethodna odluka Agencije. Zaseban je problem sukoba, s jedne strane, prava na naknadu štete zbog povrede tržišnog natjecanja te s druge strane, prava na oslobađanje odnosno umanjenje novčane kazne za prijavljivača kartela (koji je i sam njegov sudionik). Naime, ako bi se tužitelju u parnici pred trgovačkim sudom omogućio uvid u prijavu za imunitet, to bi moglo ugroziti učinkovitu borbu protiv kartela jer poduzetnici ne bi bili motivirani prijavljivati kartele ako bi to značilo da će biti naknadno izloženi zahtjevima za naknadu štete. Međutim, ovo u Hrvatskoj nije problematično pitanje jer sadašnji propisi, čini se, ne omogućavaju oštećeniku uvid u prijavu prijavljivača za imunitet. Štoviše, iako je materija uređena relevantnim propisima, još uvijek nema slučajeva prijave za imunitet pred Agencijom.Sudska je praksa u pogledu utuženja povreda Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja u Hrvatskoj oskudna. Može se očekivati da će šira upoznatost s pravilima o zaštiti tržišnog natjecanja, ali i neophodna jača aktivnost same Agencije, dovesti do povećanja broja tužbi za naknadu štete za povrede prava tržišnog natjecanja. Po ulasku u Europsku uniju trgovački sudovi u Hrvatskoj bit će u parnicama radi naknade štete vezani odlukom Europske komisije kojom je utvrđen ograničavajući sporazum ili zlouporaba vladajućeg položaja temeljem čl. 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Međutim, neće biti vezani odlukama tijela za zaštitu tržišnog natjecanja iz drugih država članica. Radi olakšavanja privatno-pravne provedbe pravila o zaštiti tržišnog natjecanja bit će potrebno ovu materiju izrijekom detaljnije normativno urediti. Prvenstveno se to odnosi na pitanja kolektivne zaštite potrošača kojima je uzrokovana šteta ograničavajućim sporazumom ili zlouporabom vladajućeg položaja.

Doc. dr. sc. Jasminka Pecotić Kaufman, jedan od sudionika konferencije "2nd International Competition Conference" koja se u organizaciji AmChame Hrvatska održava 7. studenog u hotelu Westin u Zagrebu

Komentirajte prvi

New Report

Close