Plenković je u uvodnom dijelu sjednice Vlade najavio kako će Nacionalni stožer civilne zaštite idućih dana donositi mjere o privremenom ograničenju rada rada trgovina – vjerojatno trgovačkih centara, privremene obustave rada ugostiteljskih objekata, privremene obustave rada kino dvorana, kazališta, knjižnica i čitaonica te privremene obustave rada niza uslužnih djelatnosti.

Naveo je i da će se privremeno obustaviti i rad teretana, sportskih te fitnes i rekreacijskih centara, obustave održavanja izložbi, revija i sajmova te privremene obustave rada plesnih škola, dječjih i drugih radinica te noćnih i disco klubova.

“Ove mjere koje donosimo su privremenog karaktera kako bismo suzbili ubrzano širenje epidemije a temeljem iskustva drugih zemalja”, poručio je.

Smatra kako se Hrvatska u ovom trenutku dobro pripremila te pravovremeno poduzimala potrebne mjere.

„Sada je trenutak da zauzmemo i nešto oštrije mjere nego je to opća percepcija trenutno u društvu. Ako djelujemo sada, brzo, učinkovito i odvažno – možemo spriječiti veće posljedice za zdravstvenu sigurnost građana”, istaknuo je.

Plenković je upozorio i da je od vladine zadnje sjednice broj zaraženih od korona virusa u Italiji se utrostručio na gotovo 30.000, u Francuskoj je više nego utrostručen i sada iznosi više od 7000, a u Njemačkoj je učetvorostručen na više od osam tisuća zaraženih,a u Španjolskoj ih je oko 11 000.

Naveo je i da je u Hrvatskoj dinamika broja zaraženih još uvije umjerena i pod kontrola.

Prema zadnjim podacima u Hrvatskoj je zaraženo 65 ljudi što znači da je taj rast sporiji od drugih država. „Španjolska je prije samo 17 dana imala 58 zaraženih, a danas ih ima 11 tisuća”, upozorio je.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Plenković je najavio i posebnu web stranicu na kojoj će građani moći dobiti apsolutno sve informacije vezane uz epidemiju korona virusa i sve odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite, preporuke epidemiologa i sl.

Vlada je u utorak donijela zaključak o mjerama za pomoć gospodarstvu zbog epidemije koronavirusa, kojih ima ukupno 63, obuhvaćaju gotovo sve gospodarske resore Vlade,  a glavni cilj im je očuvanje radnih mjesta i isplate plaća.

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da su mjere očekivane te usklađene s gospodarskim udruženjima i sindikatima, kao i sa zajedničkim europskim naporima za suzbijanje ekonomskih šteta od koronavirusa.

Prvi set mjera, po njegovim riječima, horizontalnog je karaktera i odnosi se na one koji već osjećaju ili će tek osjetiti posljedice epidemije. To se odnosi na odgodu plaćanja javnih davanja, konkretno odgodu plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit te doprinosa na plaće i to na tri mjeseca, uz mogućnost produženja na još tri, a nakon toga omogućuje se obročna otplata duga na 24 mjeseca.

Set mjera za financijsku likvidnost, po njegovim riječima, uključuje moratorij na obveze prema HBOR-u i komercijalnim bankama od tri mjeseca, odobrenje kredita za likvidnost za isplatu plaća i dobavljača te reprogram drugih obveza.

Marić kaže kako se može očekivati da će i građanima biti omogućena odgoda plaćanja kreditnih rata, također na tri mjeseca.

Najavio je i beskamatne zajmove općinama, gradovima i županijama, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranju (HZZO) i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) do visine poreza na dohodak, prireza i doprinosa čije je plaćanje odgođeno i/ili je odobrena obročna otplata.

Odobrenje novih kredita za likvidnost gospodarskim subjektima za financiranje plaća, režijskih troškova i ostalih osnovnih troškova poslovanja tzv. hladni pogon (izuzev kreditnih obveza prema poslovnim bankama i drugim financijskim institucijama) u suradnji s poslovnim bankama, još je jedna od mjera koje je najavio Marić.

Pavić: “COVID 19 zajmovi”

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Marko Pavić od mjera iz svoga resora istaknuo je povećanje alokacije za financijski instrument ‘ESIF Mikro zajmovi’ za obrtna sredstva mikro i malih poduzetnika, koje provodi HAMAG-BICRO.

Tu je i bezuvjetno produljenje trajanja projekta s rokom završetka u ožujku, travnju i svibnju 2020. godine, kao i obveze povrata sredstava s rokom dospijeća u ožujku, travnju i svibnju za 90 dana – za sve projekte sufinancirane iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija koji su u provedbi.

Nadalje, naveo je i ubrzanu isplatu 75 posto potraživanih izdataka iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija kroz zahtjev za plaćanje, a ostalih 25 posto po provedenoj kontroli ispravnosti izdataka u predmetnoj nabavi radova/roba i/ili usluga i donošenju odluke o ne/postojanju nepravilnosti kao temelja za zadržavanje 25 posto iznosa.

Najavio je i uspostavu novog financijskog instrumenta „COVID-19 zajmovi“ za obrtna sredstva za male i srednje poduzetnike.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat je rekao da se  izmjenama zakona o poticanju ulaganja uvode nove potporne mjere i grace period od tri godine za one koji su već korisnici tog zakona, a dodatna likvidnost u visini 114 milijuna kuna aktivirat će se već sutra kroz Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo, kao i dodatnih 380 milijuna kuna kojima će se stvoriti, kako je rekao, efikasan alat da poduzetnici za osiguranje obrtnih sredstava imaju dostatnu tekuću likvidnost.

Paket mjera za pomoć turizmu – odgode plaćanja i potpore za likvidnost

Ministar turizma Gari Cappelli najavio je odgodu plaćanja turističke članarine za gospodarske subjekte i privatne iznajmljivače kao i plaćanja turističke pristojbe za privatne iznajmljivače (paušal). Tu su i potpore za programe financiranja obrtnih sredstava i poboljšanja likvidnosti ugroženih gospodarstvenika u turizmu, kao i odgoda plaćanja naknade za korištenje koncesije na turističkom zemljištu u kampovima.

Dodatni popusti na autocestama

Mjere iz svoga resora predstavio je i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. Uz ostalo je najavio privremenu obustavu naplate naknade za dozvole za izvanredni prijevoz na javnim cestama u razdoblju do 1. lipnja 2020., kao i privremenu odgodu sezonskog povećanja cestarine za 10 posto za vozila IA, I i II skupine u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna. Tu je i privremeno produženje sezonskog „zimskog“ ENC popusta (koji prestaje 31. ožujka) do 1. lipnja 2020. te dodatni popust od 7 posto za vozila EURO VI za vozila III i IV skupine koja koriste ENC uz naknadno plaćanje kreditnom/naftnom karticom, tijekom godine dana.

Iznio je i preporuku lučkim upravama za odgodu plaćanja stalnog dijela koncesijskih naknada i pristojbi za korištenje operativne obale u lukama otvorenim za javni promet.

Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je financijski paket mjera vrijedan oko 350 milijuna kuna. Uz ostalo, uvodi se povećanje sredstva za potpore male vrijednosti za sektor ribolova i akvakulture te financiranje ambalaže za proizvode ribarstva uz prethodno odobrenje Europske komisije. Među mjerama je i odgoda roka plaćanja dospjelih obveza Hrvatskim šumama za drvne sortimente – prerada drva i proizvodnja namještaja, kao i odgoda plaćanja zakupnine i koncesijskih naknada za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske.

– Vlada je u Sabor uputila prijedlog izmjena zakona o poticanju ulaganja kojima  se uvode potpore za modernizaciju poslovnih procesa kod ulaganja u proizvodno-prerađivačkim aktivnostima, a u parlament je poslan i prijedlog zakonskih izmjena za određivanje radnog vremena trgovina u posebnim okolnostima.

Namjena potpore, rekao je ministar gospodarstva Darko Horvat, je unaprjeđenje tehnološke razine poslovnih procesa unutar proizvodno-prerađivačke industrije i njena transformacija prema tehnološkoj razini industrije 4.0.

Horvat je rekao i kako se uvodi prijelazna mjera kojom se omogućuje korisniku potpore za ulaganje produljenje propisanog razdoblja očuvanja broja novootvorenih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja na tri godine.

Ova mjera, kako je pojasnio ministar, primjenjuje se u slučaju smanjenja propisanog broja novootvorenih radnih mjesta zbog nepovoljnih uvjeta na tržištu rada, odnosno nepovoljnih tržnih uvjeta uzrokovanih padom industrijske proizvodnje i padom potražnje roba i usluga na području EU, što je trenutno nedvojbeno uzrokovano epidemijom koronavirusa.

Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila i izmjene i dopune Zakona o trgovini, koje omogućuju županijskim stožerima civilne zaštite da urede radno vrijeme trgovina na svom području u posebnim okolnostima, kao što je sada, za vrijeme epidemije koronavirusa.

Dopune poreznih zakona za pomoć gospodarstvu i građanima

Vlada je sa sjednice u utorak u paketu zakonskih izmjena pomoći gospodarstvu i građanima zbog epidemije koronavirusa, poslala i četiri zakonska prijedloga iz poreznog sustava kojima regulira mjere odgode plaćanja određenih poreza ili njihovu obročnu otplatu.

Dopunama Općeg poreznog zakona otvara se mogućnost da ministar financija pravilnikom propiše odgodu plaćanja određenih javnih davanja i njihova obročna otplata, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić.

Okvir za to daje predložena zakonska odredba o plaćanju poreza u “posebnim okolnostima”.

Te “posebne okolnosti”, kako je definirano, “podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu”.

Ako te “posebne okolnosti” utječu na mogućnost podmirivanja poreznih obveza, dospijeće tih poreznih obveza može se odgoditi i/ili se može odobriti njihova obročna otplata, a za to vrijeme se neće obračunavati kamata i neće teći zastara.

Naime, kako se podsjeća u obrazloženju, u smislu Općeg poreznog zakona pod pojmom poreza su, osim poreza i trošarina, obuhvaćena i druga javna davanja, carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje i sva davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela.

Porezni dug na koji bi se primjenjivale dopune Općeg poreznog zakona tako može obuhvaćati sva ta davanja.

Kako za sada nije moguće predvidjeti sve buduće posebne okolnosti, a s obzirom na potrebu da se brzo pomogne, sama provedba tih odredbi bit  će regulirana pravilnikom. Ministar Marić je već nekoliko puta najavio da se radi i na potrebnim pravilnicima kako bi i provedba samih mjera mogla početi što prije.

Prema najavama, tim bi se pravilnikom predvidjelo da se poreznim obveznicima, koji učine vjerojatnim da je njima ili njihovim ključnim poslovnim partnerima radi nastupa posebnih okolnosti onemogućeno redovno poslovanje, omogući beskamatna odgoda plaćanja poreznih obveza nastalih za vrijeme i uslijed posebnih okolnosti. Ako po isteku odgode, porezni obveznik ne bude mogao podmiriti odgođene porezne obveze, budući da nakon prestanka tih okolnosti još nije stabilizirao svoje poslovanje, propisala bi se mogućnost da mu se odobri obročna otplata tih obveza. Također, odgođena porezna obveza bi se, u slučaju obročne otplate, podmirivala u mjesečnim obrocima bez obračuna kamata.

Predloženim izmjenama zakona o porezu na dohodak i poreza na dobit bi se, s obzirom na definiciju posebnih okolnosti i sukladno njima, reguliralo da predložene potpore, kao i moguće nove, ne ulaze u obuhvat oporezivanja i škara poreza na dohodak i na dobit, istaknuo je ministar financija.

Kao važnu mjeru za građane izdvojio je prijedlog iz izmjenama Zakona o porezu na dohodak koje bi omogućile da ranije, želja je u lipnju, počne isplata povrata poreza na dohodak.

Naime, već nekoliko godina se s isplatom povrata poreza na dohodak kreće u kolovozu. Izmjene otvaraju mogućnost da već ove godine, a onda takvu i tradiciju uspostavimo da ti povrati idu i ranije, ciljamo da to bude u lipnju za proteklu godinu, rekao je Marić.

Dopune Zakona o izvršenju državnog proračuna vezane su uz činjenicu da su neke mjere koje predviđaju odgodu plaćanja prihodi lokalnih jedinica, kao što su to porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, odnosno u slučaju doprinosa za zdravstveno osiguranje prihod Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

“Da taj likvidnosni jaz u smislu trenutku naplate ne ide na teret lokalne samouprave i HZZO-a, mi ćemo im iz državnog proračuna, beskamatnim kreditom transferirati ta sredstva i sav taj udar na likvidnost podnijeti na razini državnog proračuna”, rekao je Marić.

Uz to, izmjene Zakona o izvršenju proračuna, omogućuju Vladi i preraspodjelu sredstava bez ograničenja u slučaju da je potrebno osigurati sredstva za saniranje posljedica epidemije koronavirusa.

Preraspodjela sredstava u državnom proračunu mogla bi se vršiti na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika na postojećim, kao i na naknadno utvrđenim proračunskim stavkama, aktivnostima i projektima za koja se sredstva osiguravaju, predviđaju zakonske izmjene.

Vujčić: Likvidnosti više nego dovoljno za sve potrebe u gospodarstvu

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je u utorak na sjednici Vlade da Hrvatska raspolaže vrlo velikim deviznim rezervama te da likvidnosti ima više nego dovoljno za zadovoljavanje bilo kakvih likvidonosnih potreba u gospodarstvu.

Predstavljajući mjere središnje banke za ublažavanje gospodarskih posljedica koronavirusa, Vujčić je izjavio da se očekuje vrlo oštra, no isto tako i kratkotrajna kontrakcija gospodarske aktivnosti, a prvenstveno kao rezultat mjera za suzbijanje širenja virusa.

Kaže da uslijed smanjenja gospodarske aktivnosti s jedne strane imamo šok ponude, a s druge, zbog gubitka prihoda građana, šok potražnje. Uslijed takvih vrsta šokova, utjecaj monetarne politike je ograničenog dometa”, napominje, usporedivši tako stanje s kratkotrajnim ratom.

Očekivanja su da će ova situacija biti relativno kratkotrajna, tri, šest ili osam mjeseci, a naravno, što će biti kraća, i posljedice će po gospodarstvo biti manje, napominje guverner.

Kaže da je fokus monetarnih i supervizorskih mjera u takvim uvjetima održavanje povoljnih uvjeta financiranja radi očuvanja radnih mjesta i olakšavanja oporavka.

Kaže da je u Hrvatskoj trenutno stres koncentriran prvenstveno na deviznom tržištu i tržištu obveznica, pa su mjere monetarne politike usmjerene ublažavanju poremećaja na tim tržištima. U budućnosti se očekuje i pogoršanje likvidnosti poduzeća zbog pada prihoda, pa su supervizorske mjere usmjerene prvenstveno olakšavanju reprograma kredita za poduzeća koja će zapasti u teškoće.

Preduvjet za sve mjere je naravno i očuvanje kontinuiteta poslovanja ključnih funkcija HNB-a, za što su mjere poduzete. HNB je također od poslovnih banaka zatražio preispitivanje planova kontinuiteta poslovanja i planova upravljanja u kriznim situacijama, a kaže da u ovom trenutku ne postoji ni jedan značajan rizik da bi se bilo koja od ključnih funkcija banaka u Hrvatskoj, kao što je distribucija gotovine ili plaćanje u trgovinama, mogla zaustaviti i doći u pitanje.

Tri glavne skupine mjera monetarne politike

Mjere monetarne politike HNB-a Vujčić je razdvojio u tri glavne skupine. Prva je stabilizacija deviznog tečaja i osiguranje devizne likvidnosti, pri čemu je podsjetio da je HNB od 9. do 16. ožujka proveo četiri devizne intervencije, pri čemu je bankama ukupno prodano 1,63 milijarde eura, čime je tečaj kune prema euru stabiliziran na razini od oko 7,57 kuna za jedan euro.

Vujčić ističe da u ovom trenutku i dalje raspolažemo s vrlo velikim deviznim pričuvama. “To je snaga Hrvatske u ovom trenutku, razina međunarodnih pričuva ukupno iznosi 19 milijardi eura, a od toga je neto raspoloživo 17 milijardi eura, što je više nego dostatno za stabilizaciju, čak i u produženoj krizi i potpunog nedostatka deviznih priljeva u turističkoj sezoni”, poručuje Vujčić.

Druga mjera na koju se HNB usredotočio je osiguranje kunske likvidnosti za nastavak financiranja gospodarstva, što se čini kroz strukturne i redovne repo operacije, a Vujčić podsjeća da su jučer tim operacijama bankarskom sustavu emitirali 750 milijuna kuna kratkoročne likvidnosti i 3,8 milijarde kuna dugoročne likvidnosti, na rok od pet godina, uz kamatnu stopu od 0,25 posto.

Na kraju jučerašnjeg dana, dnevni višak likvidnosti, odnosno novac koji banke prekonoćno drže u HNB-u po kamatnoj stopi od nula posto, iznosio je 32,8 milijardi kuna.

“Prema tome, likvidnosti ima više nego dovoljno za zadovoljavanje bilo kakvih likvidonosnih potreba u gospodarstvu”, ističe Vujčić, dodajući da će se takve operacije po potrebi nastaviti.

Treća mjera koju je HNB odlučio provoditi odnosi se na podupiranje stabilnosti tržišta državnih obveznica uvođenjem operacija otkupa državnih obveznica. Prošli petak na prvoj aukciji izravne kupnje tih obveznica je otkupljeno za 211,2 milijuna kuna.

Na današnjoj izvanrednoj sjednici Savjeta HNB-a proširen je obuhvat ugovornih strana prihvatljivih za sudjelovanje u tim operacijama na mirovinska društva, društva za upravljanje obveznim investicijskim fondovima i društva za osiguranje.

Da smo u eurozoni, neke mjere ne bi bile potrebne

Za srijedu, četvrtak, petak i ponedjeljak Vujčić je najavio četiri nove aukcije na kojima će se ukupno otkupiti 1,6 milijardi kuna hrvatskih državnih obveznica. “To bi u ovom trenutku trebalo biti dovoljno za stabiliziranje toga tržišta, no mi smo spremni i na više ukoliko je to potrebno”, dodaje guverner HNB-a.

Vujčić poručuje i da Hrvatska nastavlja svoj put prema eurozoni, a smatra i kako ova kriza najbolje pokazuje prednosti članstva u eurozoni.

“Da smo u ovom trenutku članica, u dijelu stvari o kojima sam govorio mjere ne bi bile uopće potrebne”, kazao je Vujčić.

To znači, pojašnjava Vujčić, da ne bismo morali poduzimati mjere oko stabilizacije tečaja, što znači da ne bismo morali trošiti međunarodne pričuve, a imali bismo pristup praktički neograničenoj likvidnosti Europske središnje banke, kao i Europskom sustavu monetarne stabilnosti, koji raspolaže s 500 milijardi eura.