Uskoro natječaj za gradnju dugo priželjkivanog i pripremanog distribucijskog centra

Autor: Marija Brnić , 27. listopad 2020. u 14:01
Foto: SHUTTERSTOCK

Iz Županije ispipavaju teren među proizvođačima, ali i potencijalnim ‘kanalima’ za plasman na inozemna tržišta.

Nakon što je prije 20-ak dana osigurano financiranje, idućih dana konačno kreću prvi konkretniji koraci ka realizaciji dugo priželjkivanog i pripremanog Regionalnog distribucijskog centra (RDC) u Nemetinu, prvoga u nizu koje država pokreće kako bi očuvala i ojačala male proizvođače voća i povrća.

Osječko-baranjska županija objavit će, najavljuje župan Ivan Anušić, javni natječaj za gradnju tog strateškog projekta, kojem je cilj zadržati Slavonce zainteresirane za uzgoj voća i povrća i pružiti im mogućnost da svoje proizvode stavljaju na tržište u trenutku kada za njih mogu postići najbolje cijene.

Projekt je to koji će se razvijati kroz tri faze, a za prvu, za koju će se i tražiti graditelji, predviđeno je investirati 98 milijuna kuna u ULO hladnjače za voće i povrće sa sortirnicom i pakirnicom, te laboratorij za praćenje kvalitete.

Taj iznos početkom listopada dobio je odobrenje kroz Razvojni sporazum Slavonija, Baranja i Srijem i obuhvaća samo prvu od tri faze gradnje ove važne infrastrukture za poljoprivrednike. Koliko će druge dvije stajati, ovisit će, kaže Anušić, o sadržajima i tehnologijama koje će se koristiti.

98

milijuna kuna vrijednost prve faze, a odnosi se na ULO hladnjače sa sortirnicom i pakirnicom, te laboratorij

Ideja je da se u drugoj fazi izgrade preostali skladišni kapaciteti i linija za brzo smrzavanje, te aukcijska dvorana, dok bi u trećoj fazi investicija bila usmjerena u tehnološki park za preradu voća i povrća, sa svim pratećim uslugama potrebnim za stavljanje novog proizvoda na tržište.

No, već i u ovoj fazi pripreme projekta iz Županije ispipavaju teren, kako među proizvođačima koji će koristiti budući RDC, tako i s potencijalnim “kanalima” za organiziran plasman voća i povrća na inozemna tržišta, prvenstveno u velike trgovačke lance i proizvođače u prehrambenoj industriji.

Takvim pristupom u ovoj županiji žele zaokružiti cijeli ciklus od poticanja poljoprivrednika i usmjeravanja ka isplativijim nišama do njihovog povezivanja za zajednički nastup u prodaji. Uzor su, ne skriva Anušić, pronašli i u susjednim zemljama, prvenstveno Italiji, u kojoj su proizvođači upravo kroz ovakve distributivne centre dobro povezani i uspješno posluju.

I u Italiji proizvođači voća i povrća vlasnici su i rade na usitnjenim parcelama, ali su održivi zahvaljujući dobroj organizaciji, kakvu ciljaju sada postići i Slavonci.

Za sam distribucijski centar Slavonija je više nego plodno tlo, ali je ideja, iako je poodavno pala na njega, sporo “klijala”, pa je dugo sve stajalo samo na provedenoj stručnoj procjeni vrijednosti investicije i hodograma tijekom 2014. Aktivnosti, kao novi župan, oživljava prije tri godine Anušić, koji je u tom projektu prepoznao strateški značaj.

Ukupno 12.790 proizvođača

Otkupljeno je u međuvremenu zemljište u Eko industrijskoj zoni, uvaženi su apeli ekoloških proizvođača, čije su potrebe prepoznate i ukomponirane u projekt, pa će u objektu RDC-a biti osiguran poseban prostor za skladištenje ekoloških proizvoda, kao i posebne linije za sortiranje i pakiranje tih proizvoda.

Inače, Osječko-baranjska županija, što se nedovoljno prepoznaje i brendira, prednjači u Hrvatskoj po razvijenosti ekološke proizvodnje, i to po poljoprivrednim površinama pod ekološkom proizvodnjom i po broju certificiranih ekoloških proizvođača.

Anušić

‘Vjerujem kako ćemo omogućiti poljoprivrednicima da sami mijenjaju svoj način rada, prilagođavaju ga tržištu i osiguraju sebi i obiteljima veći dohodak’.

Kad je riječ o broju i veličini proizvođača, prema podacima iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava za 2019. ukupno ih je u ovoj županiji 12.790, od čega 11.955 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, a najveći broj obrađuje posjed do 3 hektara.

Pod voćnim vrstama je, prema podacima za prošlu godinu, u Osječko-baranjskoj županiji bilo 4.992 hektara, i to najviše pod višnjama (802 ha), jabukama (658 ha), te šljivama (542 ha). Pod povrtlarskim kulturama bilo je ukupno 1.100 hektara, najviše pod krumpirom (312 ha), te graškom (207 ha).

Na upit kakve promjene u strukturi lokalnih proizvođača namjeravaju postići, Anušić odgovara kako će to osim RDC-a definirati i drugi parametri, primjerice izgradnjom tri sustava za navodnjavanje financiranima iz EU sredstava, na kojima se intenzivno radi, poljoprivrednici će dobiti mogućnost prelaska na dohodovnije poljoprivredne kulture, a utjecaj će imati i daljnji tržišni trendovi, u kojima sve više raste potreba za ekološki proizvedenim proizvodima.

“Vjerujem kako ćemo osiguravanjem infrastrukture omogućiti poljoprivrednicima da sami mijenjaju svoj način rada, prilagođavaju ga tržištu i osiguravaju sebi i svojoj obitelji veći dohodak”, dodaje Anušić.

Renderi centra koji će uskoro početi graditi za proizvođače voća i povrća

Posao za 25 ljudi

Kamen temeljac za RDC bit će položen nakon što se provede natječaj za izvođača radova, a za samu izgradnju predviđeno je 18 mjeseci.

Po dovršetku, Županija će, kaže Anušić, upravljanje objektom povjeriti svom poduzeću, a u planu je zapošljavanje 25 radnika na neodređeno u vrijeme kada će RDC raditi u punom obujmu.

Što se financijske održivosti projekta tiče, Anušić navodi kako projekcije Studije izvodljivosti pokazuju da, ako se njime bude kvalitetno upravljalo, Županija neće trebati davati proračunska sredstva za njegovo operativno funkcioniranje.

A iz dosadašnje komunikacije s kooperantima, kapacitet skladišnog prostora Anušić očekuje da će, ako ne u prvoj, već u idućoj godini poslovanja u potpunosti popuniti.

Komentirajte prvi

New Report

Close